Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2012 UDK 811.163.42(497.5 Zadar) 811.163.42'282(497.5 Zadar) Izvorni znanstveni članak Primljen: 06. 10. 2011. Prihvaćen za tisak: 10. 12. 2012. Irena Marković Sveučilište u Zadru Odjel za talijanistiku imarkov@unizd.hr Jezični utjecaji i promjene u suvremenom govoru Zadra Ovim radom izvodimo analizu jezičnih promjena koje su se dogodile u suvremenom govoru Zadra. Na osnovi novijih teorijskih istraživanja sociolingvistike o jezičnim promjenama i statističke analize prikazujemo one čakavske karakteristike koje su se još uvijek zadržale u suvremenom govoru Zadra, te istražujemo koliki je utjecaj susjedne novoštokavštine i standardnog jezika na dijalektalne oblike. Iz prikupljene građe uzimamo rezultate starije i mlađe generacije, te ih pokušavamo interpretirati prema teorijama o jezičnim promjenama u urbanim i ruralnim dijalektima. Ključne riječi: čakavski dijalekt, Zadar, novoštokavština, standardni jezik, jezična promjena, fonološke, morfološke, sintaktičke varijable, romanizmi. Uvod Promjene su svojstvene govoru, stoga i jeziku. Proučavajući romanizme koji su se zadržali u suvremenom govoru Zadra, nismo mogli ne uočiti koliko je gubitak čakavštine na ovom području utjecao i na gubitak riječi koje su romanskog, odnosno najčešće mletačkog podrijetla, prilagođavajući se tako ili standardnoj normi ili okolnim novoštokavskim govorima iz zaleđa. Tako se u kratkom vremenskom razdoblju od otprilike 70-ak godina mogu uočiti promjene koje, osim što su vezane za unutarnje čimbenike promjena u sistemu, nose utjecaje vezane za migracije, okolne govore, ali i standardni jezik. U svakom jezičnom sistemu možemo primijetiti struje koje se odupiru promjenama ili one koje su njima podložnije. U ovom radu pokušat ćemo pronaći izvore tih promjena, te poduprijeti nastale promjene prema Labovljevom (1982, 2001) modelu izračuna utjecaja standarda na suvremeni govor, u našem slučaju grada Zadra, te vidjeti različitosti u generacijama. Kao početni model uzeli smo Hrastinu analizu iz 1964. (a odnosi se na stanje iz 1949. godine) koja vrlo precizno već onda opisuje određene značajke čakavštine koje su se izgubile u govoru Zadra i najbliže okolice, najčešće pod utjecajem novoštokavštine. Stoga ćemo se osvrnuti upravo na one jezične varijable koje su od Hrastina doba bile podložne promjenama. S obzirom na količinu materijala, morali smo odvojiti