RIJEČKI FILOLOŠKI DANI 10 371 Maciej Czerwiński NOVOGOVOR – RETORIKA HRVATSKIH KOMUNISTA dr. sc. Maciej Czerwiński, Uniwersytet Jagielloński, Krakov izvorni znanstveni članak UDK: 811.163.42’27 U članku se analizira retorika hrvatskih komunista, koja se po Orwellu naziva novogovorom. Cilj je rada pokazati kakvim se jezičnim i izvanjezičnim obilježjima takav diskurs odlikovao. Građa za istraživanje četverostruka je: govori i javni nastupi Josipa Broza Tita, jugoslavenska historiograija, tisak i poslijeratna proza. Ključne riječi: propaganda, retorika, stil, jezik komunizma, hrvatski komunistički novogovor, diskurs 1. Terminologijska razmatranja Komunisti su u Jugoslaviji, kao i u drugim komunističkim zemljama, upotrebljavali speciičan jezik – umjetni i birokratizirani idiom koji ne samo da je izražavao određenu viziju svijeta nego je imao i performacijsku moć: postulirani je svijet prikazivao kao isti- nit. Za takav se jezik u nekim sredinama, npr. u Poljskoj, uvriježio termin novogovor, ali supostoje i alternativni nazivi kao jezik propagande ili jezik totalitarizma. Unatoč tome što se u hrvatskoj literaturi tako nazivala malo drugačija pojava (v. Pavičić 1982), kori- stit ću ga jer se time naglašava posebnost takva jezika u odnosu na klasične konvencio- nalne jezične prakse od kojih se on bitno razlikuje. Iako novogovor nije termin u užem smislu riječi jer nije nastao u okviru znanstvenog istraživanja, već u književnom djelu – u čuvenome Orwellovu romanu 1984. – u struč- noj literaturi funkcionira, kao parabola, za označavanje jezika koji služi vlastodršcima u totalitarnoj/autoritarnoj državi. Nije novogovor običan jezik politike, kao primjerice u demokratski uređenoj državi, nego njegovo postojanje sankcioniraju određene konven- cije koje su pod kontrolom vlasti. Ta vlast je, grubo rečeno, nedemokratske naravi, ali može biti izabrana u demokratskom postupku (slučaj nacističke Njemačke) ili na nede- mokratski način (u svim bivšim komunističkim zemljama). Iako je prošlo preko 20 go- dina od pada komunizma, u hrvatskoj se ilologiji nije istraživao problem jezika/diskur- sa komunista ili, općenito, jezika totalitarnog režima (jedan od rijetkih izuzetaka članak je Dubravke Sesar i Ivane Vidović-Bolt, v. Sesar i Vidović 2000). Čitav zanos jezikoslov-