23 Stručni rad POJAVNOST BOLESTI UZROKOVANIH AZBESTOM U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2002. DO 2007. Vlasta DEČKOVIĆ-VUKRES, Tanja ĆORIĆ, Branimir TOMIĆ, Marijan ERCEG, Sandra MIHEL, Ana IVIČEVIĆ UHERNIK i Ivan PRISTAŠ Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb Primljeno u ožujku 2009. Prihvaćeno u rujnu 2009. Cilj ovog rada bio je utvrditi posljedice proizvodnje i prerade azbestnih vlakana na zdravlje radnika i stanovništva pojedinih županija Hrvatske. Analizirane su baze podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: bolničkog morbiditeta, umrlih, Registra za rak i Registra profesionalnih bolesti u razdoblju 2002.- 2007. godine s obzirom na dijagnoze mezoteliom (C45), azbestoza i pleuralni plak (J61, J92). Prosječne šestogodišnje stope hospitaliziranih osoba na 100.000 stanovnika zbog mezotelioma, azbestoze i pleuralnog plaka za Splitsko-dalmatinsku (5,0), Dubrovačko-neretvansku (3,9), Istarsku (3,7) i Primorsko-goransku županiju (3,1) veće su od stopa za Hrvatsku (2,1). U promatranom razdoblju prijavljeno je 649 profesionalnih bolesti, a 11,7 % odnosilo se na bolesti uzrokovane azbestom. Najveći broj prijava (38) odnosio se na dijagnozu pleuralnog plaka uz azbestozu, slijede pleuralni plak (23), azbestoza (19) i mezoteliom (6). Stope profesionalnih bolesti povezanih s azbestom u promatranom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji veće su od hrvatskog prosjeka. Mortalitet od bolesti vezanih uz azbest u istom razdoblju bilježi ukupno 312 umrlih osoba s prosječnom godišnjom stopom smrtnosti od 1,2 na 100.000 stanovnika. Četiri županije imaju veću stopu smrtnosti od hrvatskog prosjeka: Primorsko-goranska (3,4), Splitsko-dalmatinska (2,8), Istarska (2,8) i Brodsko-posavska (1,5). Incidencija mezotelioma u razdoblju 2001.-2005. godine veća je od hrvatskog prosjeka u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Pri tome u interpretaciji podataka treba uzeti u obzir mali apsolutni broj hospitaliziranih i umrlih osoba tijekom promatranog razdoblja i činjenicu da stope ovise o ukupnom broju te dobnoj i spolnoj raspodjeli stanovnika, a prijave profesionalnih bolesti vezane su i uz ostvarivanje određenih prava. KLJUČNE RIJEČI: azbestoza, mezoteliom, pobol, profesionalne bolesti, smrtnost Dečković-Vukres V, et al. ASBESTOS-RELATED DISEASES IN CROATIA Arh Hig Rada Toksikol 2009;60 Supplement: 23-30 Azbestoza je bolest izazvana udisanjem azbestnih vlakana koja ostavljaju trajne promjene na parenhimu pluća i/ili pleuri. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamnestičkih podataka, uvidom u izloženost azbestu koja je u najvećem broju slučajeva profesionalna, radiološkom obradom te patohistološkom potvrdom promjena na plućima i/ili pleuri (1). Metodološki je na malom broju ljudi i u kliničkim uvjetima ovu povezanost izloženosti i razvoja bolesti jako teško dokazati (2). Zato nam izrazito vrijedne podatke daju izvješća na nacionalnoj razini, kao i velike presječne i longitudinalne opažajne studije (3). Još u istraživanjima koja su proveli Ćurin i sur. 1995. godine u pojedinim naseljima u blizini tvornice azbestnocementnih proizvoda u Vranjicu kod Splita bile su primijećene povećane stope smrtnosti od raka dišnog sustava u odnosu na hrvatski prosjek, osobito izraženo u kombinaciji s pušenjem duhana, prekomjernim konzumiranjem alkohola ili profesionalnom izloženošću. Također, pretpostavljalo se da bi obrazac raspodjele pojedinih oblika raka mogao ovisiti o neravnomjernom raznošenju vlakana ružom vjetrova na tom istraživanom području (4). U nastavku istraživanja iste autorice iz 2002. godine incidencija mezotelioma pleure kod muškaraca u priobalnom području bila je 3 do 4 puta viša u odnosu na ostatak Hrvatske, dok kod žena nije bilo ovih regionalnih razlika. Više od dvije trećine oboljelih bilo je profesionalno izloženo azbestu (5). Slične rezultate uz zaključak o podudarnosti incidencije i mortaliteta