Film kao povijesni izvor – filmski žurnali Tehnološki razvoj u doba druge industrijske revolucije od sredine 19. stoljeća do početka 20. stoljeća značajno je promijenio svijet u kojem se živjelo. Dolazi napuštanja ugljena i parnog stroja kao osnovnih energetskih izvora koje zam zamjenjuju naſta i električna energija. Svijet postaje ''manji'' jer se s razvojem benzinskih motora pojavljuju nova i brža prijevozna sredstva poput automobila i zrakoplova, dok brodovi i željeznice postaju daleko brži. U skladu s m cijelo društvo se mijenja, postaje brže i propulzivnije, stvarajući prostor za osnivanje novih nacionalnih država poput Italije i Njemačke. To uzbudljivo i dinamično doba nam donosi i nove mogućnos bilježenja te užurbane stvarnos u njenom realisčnom obliku prvo otkrićem fotografije, zam otkrićem snimanja zvuka, da bi pojava filma i kinematografije konačno uspjela ostvari vječni san bilježenja pokreta u punoj dinamici. Svi  izumi i otkrića prvotno su imali auru misčnih ''čuda'' no ubrzo zauzimaju svoje mjesto u kulturnoj svakodnevici kao uobičajene pojave koje već sredinom prošlog stoljeća čine dio društvenog standarda. Već tada postaje jasno da su za sveobuhvatan uvid u određeno povijesno razdoblje uz standardnu pisanu arhivsku građu potrebne i fotografije, zvučni zapisi i film, pa ova nekonvencionalna građa postaje značajan izvor za istraživanje. U ovom radu želio bih stavi naglasak na film, posebno na dokumentarni filmski zapis poznaji kao filmski žurnal. Film se od svog početka suočio sa stvarnošću. Prvi snimci braće Lumière prikazivali su stvarni život sa kolodvora i ulica koji je zbog začudnos novog medija bio dovoljan da izazove interes publike. No ubrzo se pokazalo da slike iz susjedstva nisu dovoljne pa poduzetna braća kreću sa proizvodnjom ''l'actualites'' vjerojatno prvog filmskog žanra koji se bazirao na prikazivanju stvarnih događaja iz života. Ta prva forma dokumentarnog filma korisla je snimke stvarnih događaja, mjesta i stvari, no za razliku od klasičnog dokumentarnog filma nije strukturirana u veću koherentnu cjelinu. Tijekom razdoblja ranog filma ''l'actualites'' obično traju ne više od minute ili dvije, a najčešće se prikazuju u programu koji je sastavljen od više snimaka spojenih bez unaprijed određenog rasporeda. Unatoč tome''l'actualites'' su bili iznimno popularni, m više što su ubrzo počeli koris snimke iz egzočnih i udaljenih krajeva, te prikaziva značajne događaje koji nisu bili dostupni široj javnos. Tako braća Lumière organiziraju cijelu vojsku snimatelja koji im dostavljaju snimke iz cijelog svijeta, poput A. L. Promioa koji je na svojim putovanjima širom svijeta uspio snimi i prve kadrove na prostoru Dalmacije, najvjerojatnije u okolici Šibenika. U ostavšni Lumière koja je dio UNESCO-ovog projekta Memory of the World od 2005. godine filmske snimke su podijeljene u sljedeće kategorije:  vojni događaji  scene iz svakodnevnice  društveni događaji  igrane (komične ili povijesne)  cirkus ili operetna zabava  obitelj Lumière Iz navedenog je vrlo lako zaključi da su prve tri kategorije one koje čine osnovu filmskog žurnala kakvog danas poznajemo. Kako braća Lumière nisu nikada javno objavili ili prodali svoj patent kamere za 35mm filmsku vrpcu sa okruglom perforacijom, konkurentska kompanija Société Pathé Frères uspijeva 1903. godine na tržište plasira svoju manju