255 1 Faričić, 2006., 67–96; Magaš, 2014., 12–31. 1. UVOD Značenje Vira u pomorsko-geografskom su- stavu Jadrana tijekom prošlosti može se sagledati s najmanje tri motrišta: a) s pomorsko-geografskog: razmatranje Vira u geografskom okviru Jadrana kao poveznice među kontinentima te, sukladno tome, položaja tog otoka na istočnojadranskoj plovidbenoj ruti b) s povijesno-pomorskog: razmatranje Vira i s obzirom na razvoj navigacije (orijentacija, tere- strička i astronomska navigacija, vrste brodova i načini plovidbe) kojom su rješavani složeni za- datci plovidbe virskim akvatorijem, posebno u njegovoj kritičnoj točki – Privlačkom gazu c) s kartografskog: stare karte i njima komple- mentarni plovidbeni priručnici (peljari) izvori su relevantnih geografskih podataka te zrcala geo- grafskih spoznaja o Viru te mogućnosti i ograni- čenja kartografskih tehnika koje su utjecale na kvalitetu i kvantitetu prikazanoga geografskog sadržaja. Vir i virski akvatorij stoljećima su funkcio- nirali kao sastavnice složenoga pomorsko-geo- grafskog sustava Zadra koji je središnja točka na križanju glavne jadranske prometne longi- tudinale s jednom od dinaridskih transverzala. 1 Jednako tako, potrebno je razmotriti geografski položaj Vira i njegov utjecaj na lokalni i regio- nalni pomorski promet na relaciji Zadar – Nin – Pag – podvelebitski prostor – Novigrad – Zr - manja (do Obrovca). Istraživanjem kojemu je cilj bilo utvrditi zna- čenje Vira u pomorsko-geografskom sustavu Ja- drana obuhvaćeni su desetci starih geografskih i pomorskih karata i nekoliko najvažnijih plovid- benih priručnik1a o Jadranu. Osobita pozornost obraćena je ključnim pomorsko-geografskim objektima Vira i pripadajućeg akvatorija: Pri- vlačkom gazu – uskom i plitkom tjesnacu između otoka Vira i kopna, virskim uvalama između rto- va Kozjak i Stinice na J, te uvali Rasovača na JZ kao sidrištima za veće brodove, kao i svjetioniku nedaleko od uvale Rasovače. Povoljan geografski smještaj i položaj, utjecao je na neizostavno prikazivanje Vira od početka 16. st. na različitim kartama, bez obzira na nji- hovo mjerilo i s njim u vezi stupanj uopćavanja geografskog sadržaja. Vir je prikazivan na razli- čitim vrstama karata i planova, koji se, pojedno- stavnjeno, mogu svrstati u pet skupina: 1. općegeografske karte sitnog mjerila s prikazima 1. 1. Hrvatske i susjednih zemalja 1. 2. Dalmacije i susjednih prostora 1. 3. zadarske regije 2. pomorske karte 3. katastarsko-topografske skice krupnog mjerila 4. topografske karte 5. katastarski planovi. Za pomorsko-geografsko istraživanje među tim kartografskim izvorima najrelevantnije su općegeografske karte s prikazima Dalmacije i zadarske regije te pomorske karte. Budući da hrvatski jadranski prostor nije sustavno istra- živan i iscrpnije prikazivan sve do početka 19. st., geografski podatci o pojedinim geografskim objektima na dotadašnjim kartama bili su štu- ri, a i kada su bili točni, korisnicima, ponajprije pomorcima, nisu uvijek mogli pružiti relevan- tan temelj za donošenje odgovarajućih odluka, posebno onih vezanih uz planiranje i provedbu navigacijskih zadataka u virskom akvatoriju. Važno je, međutim, napomenuti, da za mikro- cjeline poput Vira, bez obzira na njihovo znače- nje, mjerila starih karata nisu bila dovoljno kru- pna da bi se moglo prikazati više (za istraživanja dragocjenih) geografskih podataka. Promjena je Mithad Kozličić Josip Faričić Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest Sveučilište u Zadru, Odjel za geograiju Značenje Vira u pomorsko-geografskom sustavu Jadrana u prošlosti