Bogišić kao Anti-Jhering? Shvaćanja o praizvoru prava MARKO PETRAK Uvodne napomene Cilj ovog rada je usporedba Jheringova i Bogišićeva shvaćanja o praiz- voru prava. Baldo Bogišić (1834–1908), znameniti povjesničar slaven- skih prava i tvorac Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru (OIZ, 1888), još je kao student 1862. slušao predavanja velikog njemačkog pravnog romanista i ilozofa prava Rudolpha von Jheringa (1818–1892) u Giessenu te se osobno upoznao s njime. 1 U svom uvod- nom predavanju na Sveučilištu u Odessi pod nazivom „O znanstvenoj obradi historije slavenskih prava“ održanom 1870, Bogišić se višekratno referira na znamenito Jheringovo djelo „Duh rimskog prava“ (Geist des römischen Rechts), oslanjajući se na njega u svojoj kritici tadašnje znanosti pravne povijesti 2 . Stoga su mu bez ikakve dvojbe bila dobro poznata i Jheringova shvaćanja o genezi prava, tj. njegova teza o sili i nasilju (vis) kao praizvoru prava (ius). Usprkos toga, Bogišić ističe sasvim suprotno shvaćanje: „pravdi je nasilje najgori protivnik“. 3 Polazeći od navedenih suprotnosti, u narednim će se razmatranjima nastojati utvrditi njihovi uzroci i značenje. Jhering: sila (vis) kao praizvor prava (ius) Jhering je bio prvi pravni znanstvenik koji je u moderno vrijeme iznio tezu o sili kao praizvoru prava. Razradu te teze nalazimo u prvom dijelu 1 Usp.: Bogišić, V., „Autobiografija“, u: Bogišić, V., u: Bogišić, V., Izabrana djela, sv. IV, Studije i članci, Podgorica/Beograd 2004, str. 428. Interesantno je u navedenom kontekstu spomenuti da je u knjižnici Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu sačuvan i rukopis zabilježenih Jheringovih predavanja o Institutiones rimskog prava; usp.: Mošin, V., „Izvještaj o radu na uređenju Bogišićeva arhiva u Cavtatu“, Ljetopis JAZU, 59 (1954), str. 22. 2 Usp.: Bogišić, V., „O naučnoj obradi istorije slovenskog prava“, u: Bogišić, V., Izabrana djela, sv. IV, Studije i članci, str. 282 i d. 3 Čl. 1011. OIZ-a.