176 Prikaz Mark Blyth Politika rezanja potrošnje: povijest jedne opasne ideje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Zagreb, 2015, 320 str. U nakladi Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja publiciran je hrvat- ski prijevod knjige Marka Blytha, profe- sora međunarodne političke ekonomije na američkom Brown University, pod naslo- vom Politika rezanja potrošnje: povijest jedne opasne ideje (Austerity: The history of a dangerous idea, 2013). Riječ je o vr- lo intrigantnoj studiji kojom Blyth – inače jedan od najžešćih kritičara politike reza- nja (smanjivanja) potrošnje, koja se poče- sto naziva i politikom “štednje” – razlaže idejne izvore navedene politike i pedantno identificira razloge, kontekst i konzekven- ce njezine opetovane primjene kroz po- vijest unatoč zornim primjerima njezina neuspjeha, a upravo ti primjeri služe mu kao ključni empirijski dokazi njezine ne- pravednosti i štetnosti. Usto Blyth poda- stire razloge zbog kojih se politika rezanja potrošnje zbiljski može smatrati opasnom idejom te naposljetku ukazuje na moguće alternative. U prvom, uvodnom poglavlju knjige, koje nosi naslov Početnica iz politike re- zanja, zaduženost i igrokazi s moralnom poukom, Blyth najprije pojašnjava da je rezanje potrošnje “oblik svojevoljne de- flacije, pomoću koje se ekonomija prilago- đava nastalim okolnostima smanjivanjem plaća, cijena i javne potrošnje kako bi ob- novila konkurentnost” (22), a najuspješniji način prilagodbe, prema zagovornicima te politike, jest rezanje državnog proračuna, zaduženosti i deficita. Ratio tog postupka vidljiv je u nastojanju da se u ekonomiju udahne poslovno povjerenje, s obzirom na to da vlada “više neće niti ‘istiskivati’ tržišne investitore isisavajući sav raspo- loživi kapital prodajom svojih obveznica, niti će povećavati ‘ionako već prevelik’ nacionalni javni dug” (22). Temeljni su problemi u arhitekturi takve zamisli, pre- ma Blythu: prvo, nefunkcionalnost (jer se u praksi pokazalo da rezanje ne djeluje); drugo, nepravednost (jer će za “grijehe” bogatih na kraju morati platiti siromaš- ni); treće, logička pogreška kompozicije putem koje autor, služeći se Keynesovim “paradoksom štednje”, tumači da nije mo- guće postići rast u uvjetima istovremenog odricanja svih od potrošnje. Zbog tih raz- loga Blyth politiku rezanja potrošnje sma- tra opasnom idejom. U drugom poglavlju, pod naslovom Amerika: prevelika da bi smjela propasti? Bankari, sanacije i svaljivanje krivnje na državu, Blyth tumači kako je kriza zapo- čela u Sjedinjenim Američkim Državama čiji je bankovni sustav američka vlada dr- žala prevelikim da bi smio propasti, pa mu nije ni bilo dopušteno da propadne kada su 2007.-2008. započeli njegovi problemi. Pritom se posebno podcrtava okolnost da je ta kriza bila mnogo više od stagflacije kojom je diskreditiran kejnzijanizam. Ra- dilo se, naime, o krizi teorije i promašenoj tezi o cijenama kupnje i prodaje financij- ske imovine kao “iskonskim ekonomskim temeljima” nakon što je postalo jasno da je “njihov uzlet zapravo balon”, kao i o Prikazi knjiga