11 TEMIDA Septembar 2007, str 11-25 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM0703011R MENTALNI POREMEĆAJI I VIKTIMIZACIJA Međunarodna zaštita osoba sa mentalnim poremećajem Zoran RADIVOJEVIĆ* Nebojša RAIČEVIĆ** P oložaj osoba sa mentalnim poremećajem međunarodno pravo reguliše u okviru zaštite lica sa invaliditetom. Njihova prava štite se na osnovu međunarodnih ugovora koji sadrže pravne norme obavezne za države i putem „mekog“ prava sastavljenog od međunarodnih dokumenata koji nisu pravno obavezujući. Najveći broj opštih i posebnih ugovora o ljudskim pravima izričito se ne bavi položajem osoba sa invaliditetom. Tek u novije vreme zaključeni su ugovori koji sadrže odredbe o posebnoj zaštiti ovih lica. Najznačajniji takav ugovor je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom usvojena 2006. godine. Zaštita ovih lica mnogo je potpunije regulisana putem mekog prava koje obuhvata brojne dokumente usvojene u okviru Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i Evropske unije. Oni se uglavnom odnose na prava i položaj inva- lidnih osoba, ali je nekoliko dokumenta isključivo posvećeno zaštiti lica sa mentalnim poremećajem. Ključne reči: mentalni poremećaj, invaliditet, ljudska prava, međunarodna zaštita, međunarodni ugovor, meko pravo Uvod Osobe sa invaliditetom danas predstavljaju značajan deo svetske populacije čiji se problemi više ne mogu zanemarivati. Procene su da u svetu živi oko 650 miliona takvih ljudi, što čini 10% ukupnog stanovništva. 1 Značajan broj osoba sa invaliditetom predstavljaju lica sa nekim mentalnim poremećajem. Prema izveštaju Svetske zdravstvne organizacije oko 450 miliona ljudi pati od mentalnih, neuoroloških poremećaja ili od psihosocijalnih problema, kao što su alkoholizam i upotreba droge (World Health Organization, 2001: 10). Osobe sa mentalnim poremećajem često ne mogu ostvariti svoja ljudska prava i izložena su različitim oblicima diskriminacije, koja je najprisutnija i najozbiljnija u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, kulturnog života i pristupa javnim mestima i službama. Najveća zloupotreba prava ovih osoba se sreće prilikom njihovog prinudnog smeštaja u ustanove za mentalno zdravlje i tokom tretmana u njima. Ima čak i takvih primera gde su lica sa mentalnim poremećajem, pored vrlo loših uslova boravka, izložena i surovoj torturi. 2 Iako se radi o vrlo izraženom problemu, me- đunarodno pravo nije posvetilo dovoljno pažnje licima sa mentalnim poremećajem. Izuzimajući nekoliko međunarodnih dokumenata isključivo posvećenih ovim licima, njihov položaj se uglav- nom reguliše u okviru opšte zaštite ljudskih prava ili, pak, zaštite lica sa invaliditetom kao 1 Podatak preuzet sa sajta: http://www.un.org/disabilities/ convention/about.shtml (posećeno 10. 07.2007). 2 Prema izveštaju Bi-Bi-Sija (BBC) iz 1982. godine osobe sa mentalnim poremećajem u jednoj državi su zaključavane u tradicionalne duševne bolnice u kojima su im stavljani okovi i izlagane permanentnom batinanju. One su izla- gane tim postupcima jer se verovalo da je duševna bolest zlo i da tim osobama vladaju zli duhovi. Primer naveden prema: World Health Organization, 2005: 4. * Dr Zoran Radivojević je redovni profesor na Pravnom fakultetu u Nišu. E-mail: zoranr@prafak.ni.ac.yu. ** Mr Nebojša Raičević je asistent na Pravnom fakultetu u Nišu. E-mail: raicko@prafak.ni.ac.yu