341 M. Medved, Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do... 341-362 Marko Medved KATOLICI I POLITIKA: OD SyllabuSa PIJA IX. DO DRUGOG VATIKANSKOG KONCILA Doc. dr. sc. Marko Medved KBF – Zagreb, Teologija u Rijeci UDK: 282 [27 [261.7+241.2] : [322 +329.12] "1864/1965" Izvorni znanstveni rad Primljeno 2.10.2013. Drugi vatikanski koncil u pitanju odnosa katolika i politike stavlja naglasak na odgovornost kršćana spram svijeta, poziva na angažman kršćana u politici i priznaje autonomiju vremenite stvar- nosti. Obilježavanje 1700 godišnjice Milanskog edikta povod je autoru da se upita u kojoj je mjeri nauk Katoličke crkve o odnosu Crkve i države i o slobodi vjeroispovijesti doživio određene pro- mjene od sredine 19. stoljeća do Drugog vatikanskog sabora (1962.- 1965.). Autor ističe kako je novo poimanje odnosa Crkve i države zaživjelo unutar nouvelle théologie sredinom pedesetih godina 20. stoljeća. Na Koncilu Katolička crkva zahtijeva laičku, a ne konfesi- onalnu državu. Deklaracija o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae Drugog vatikanskog sabora pod povijesnim vidom najjasniji je i nedvosmislen izraz posuvremenjenja Drugog vatikanskog sabora. Time se Crkva odvojila od srednjevjekovnog poimanja po kojem državna vlast ima pravo i dužnost da pomaže Crkvi u djelu spasa- vanja i prisilnim sredstvima. Deklaracija zastupa pravo pojedinca da slijedeći zahtjeve vlastite savjesti ne bude sprječavan od strane svjetovne vlasti. Dok je Syllabus Pija IX. (1864.) osudio slobodu savjesti smatrajući je indiferentizmom, Dignitatis humanae Drugog vatikanskog sabora prihvatila ju je kao potrebu ljudske osobe. Nije riječ samo o primjenjivanju nekog principa, već o promjeni samih principa i nauka. Ključne riječi: katolici, politika, Koncil, sloboda savjesti, modernitet, liberalizam. * * * Uvod Godine 2013. obilježeno je 1700 godina od Milanskog edikta odnosno slobode za kršćane. Taj se datum simbolički uzimao kao