139 Liberalno-demokratska ideja hrvatske državnosti u političkoj emigraciji: skupina oko lista Poruka slobodne Hrvatske Jakov Žižić SAŽETAK: U radu se tematizira razvoj liberalno-demokratskih načela i vrijednosti u hrvatskoj političkoj emigraciji. Prikazana je postupna politička i ideološka preobrazba u hrvatskoj političkoj emigraciji u smjeru odbacivanja proustaških stajališta i prihvaćanja ideja liberalne demokracije. Posebna pozornost posvećena je političkim idealima i načelima emigrantske skupine oko lista Poruka slobodne Hrvatske koja je koncipirala liberalno-demokratsku ideju hrvatske državnosti. Ključne riječi: hrvatska politička emigracija, liberalizam, demokracija, Hrvatska, Jugoslavija, komunizam, list Poruka slobodne Hrvatske Državna samostalnost hrvatskoga naroda bila je temeljeno političko načelo i cilj hr- vatske političke emigracije. Odnos emigracije prema političkim modelima i doktrinama poput demokracije i liberalizma bio je prvenstveno uvjetovan spoj ivošću istih s nače- lom i ciljem stvaranja suverene nacionalne države. Demokratske i liberalne vrijednosti isprva su emigraciji služile kao forma koja ih je trebala jasno ideološki razdvajati od komunističkoga režima u Jugoslaviji te ih legitimirati kod potencijalnih političkih sa- veznika na demokratskom Zapadu. Uslijed iskustva političkoga djelovanja u zapadnim demokratskim političkim ambijentima te potreba za vlastitim političkim sazrijevanjem i vođenjem konstruktivne državotvorne borbe, dio političke emigr acije odbacuje isklju- čivo instrumentalni odnos prema demokraciji i liberalnim vrijednostima te uzima iste za osnovu svoje državotvorne borbe. Na valu tih promjena i gibanja razvija se i izvorna emigrantska liberalno-demokratska opcija (skupina oko lista Poruka slobodne Hrvatske – PSH), koja liberalne i demokratske vrijednosti postavlja i kao osnovu i kao sadržaj državotvorne političke borbe. Zainteresiranost prvotnih emigrantskih organizacija za demokratske principe bi- la je uvjetovana novim političkim i ideološkim okruženjem, u kojem su se isti našli po slomu ustaške Nezavisne države Hrvatske, uspostavi komunističke Jugoslavije te otpo- činjanju globalnoga političkoga suparništva između demokratskoga Zapada i komuni s- tičkoga Istoka. Većina hrvatskih političkih emigranata zaklon je pronašla u državama demokratskoga političkoga bloka (SR Njemačka, Velika Britanija, Sjedinjene Američ- ke Države, Kanada) koje su na političkoj i ideološkoj razini bile suprotstavljene komu-