90 Sulejmanagić: Ikonograija, metrologija i graija bosanskoga novca ... Num. vijesti, broj 68., Zagreb, 2015. UDK 737.1.04:006.91](497.6)”13/14” Izvorni znanstveni rad Primljeno: 9. 9. 2015. Amer Sulejmanagić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) IKONOGRAFIJA, METROLOGIJA I GRAFIJA BOSANSKOGA NOVCA KOVANOGA IZMEĐU 1354. I 1418. GODINE U radu se razmatra ikonograija, metrologija i graija novca bosankih vladara i magnata ko- vanoga od 1354. do 1418. godine, od Tvrtkova banovanja do druge vladavine kralja Stjepana Ostoje. Obrađen je novac Tvrtka I., Stjepana Dabiše, Radiča Sankovića, Hrvoja Vukčića Hr- vatinića, Tvrtka II. i Stjepana Ostoje, a koji je optjecao Bosnom, Kotorom i Splitom. Istražena je i deinirana periodizacija i redoslijed kovanja tipova novca, kao i novčane stope odnosno uporaba monetarnih sustava: sterlinškoga i kelnskoga; i to za novac svih vladara i magnata. U radu objavljenom u prošlome broju našega časopisa dana je periodizacija sred- njovjekovnoga bosanskog novca usklađena s europskom, poglavito talijanskom, mone- tarnom i ekonomskom poviješću, a njezine se glavne karakteristike uočavaju i u sred- njovjekovnoj Bosni, čemu do sada nije pridavana pozornost. U tome je radu analizirana ikonograija, metrologija i graija bosanskoga novca kovanoga do 1353. godine (novac kralja Bele III. kao kralja Rame, Šubića Bribirskih te bana Stjepana II. Kotromanića), 1 što odgovara europskim razdobljima velikoga uspona (do 1320. godine) i prvome dijelu prvoga doba krize (1320. – 1400. godine). U bosanskome kontekstu obrađeno razdoblje (osim novca Bele III. kao kralja Rame, kovanoga između 1164. i 1172. godine) odgovara prvome dijelu ranoga doba (oko 1300. – 1322. godine) i početnome razdoblju drugoga dijela ranoga doba koje je trajalo od 1322. do 1377. godine. Ograničen obujam nije dopustio integralnu obradu cjelovitih razdoblja u jednome radu pa je usvojena temeljna podjela teksta prema vladarima i unutar nje prema razdobljima njihove vlasti i monetarne politike. Stoga će u ovome radu biti analizirana ikonograija, metrologija i graija novca bana i kralja Tvrtka I., kralja Stjepana Dabiše, vojvoda Radiča Sankovića i Hrvoja Vukčića Hrvatinića te kraljeva Tvrtka II. i Stjepana Ostoje, tj. bo- sanskoga, kotorskoga i splitskoga novca kovanoga od 1354. do 1418. godine. Razdoblje obrađeno u ovome radu odgovara drugome dijelu prvoga doba europske krize (1320. – 1400. godine) i početku prvoga doba novoga europskoga poleta (1400. – 1500. godine), odnosno završnome razdoblju drugoga dijela bosanskoga ranoga doba (1322. – 1377. godine), prvome dijelu bosanskoga srednjega doba (1377. – oko 1403./1404. godine) i drugome dijelu bosanskoga srednjega doba (oko 1403./1404. – 1418./1428. godine). 1 U tome sam radu (Sulejmanagić, Amer, Bosanski srednjovjekovni novac u kontekstu europskih monetranih tijekova, periodizacija te analiza njegove ikonograije, metrologije i graije do 1353. godine, Numizmatičke vijesti, br. 67., Zagreb, 2014.) u drugome pasusu na str. 60. naveo da je ban Stjepan II. Kotromanić svoj prvi tip denara (kaciga s ukrasima), prosječne težine 1,445 g, kovao prema kelnskome sustavu (denar od 1,46 g). Tako sam bio zaključio na temelju tada raspoloživih podataka. U međuvremenu mi je postao dostupan rad V. Mihailovića (Mihailović, Vojislav, Novi podaci o ostavi srednjovekovnog novca iz Bosanske Rače, Museum (Godišnjak Narodnog muzeja u Šapcu, br. 7., Šabac, 2006., str. 74. – 90.) s metrološkim podatcima za još jedan primjerak denara toga tipa. Na temelju tih podataka utvrđena je i ispravljena prosječna težina tih denara na 1,3633 g pa tako zaključujem da je ban Stjepan II. svoj prvi tip denara (kaciga s ukrasima) kovao prema sterlinškome sustavu (denar od 1,367 g), a ne prema kelnskome. Molim čitaoce da ovu napomenu uvaže i isprave podatke u drugome pasusu teksta na str. 60. i u četvrtome redu tablice na str. 75. navedenoga rada.