359 RASPRAVE Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2 (2017.) UDK 811.163.42'373.21(497.5 Pelješac) 811.163.42'373.232(497.5 Pelješac) Izvorni znanstveni rad Rukopis primljen 8. IX. 2017. Prihvaćen za tisak 5. X. 2017. Jadran Jeić Baguzej Goli Vrh 33 b, HR-10450 Jastrebarsko jadran.jeic@gmail.com Domagoj Vidović Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb dvidovic@ihjj.hr ŽULJANSKA PREZIMENA I TOPONIMIJA U ovome se radu obrađuje oko 140 toponima naselja Žuljana na poluotoku Pelješcu. U uvodnome se dijelu opisuje zemljopisni smještaj te donosi kra- tak povijesni pregled. Zatim se donose povijesne potvrde žuljanskih prezi- mena koja se antroponomastički obrađuju. Daje se i kratak opis žuljansko- ga govora, osobito njegovih posebnosti u naglasnome sustavu. U središnje- mu se dijelu obrađuju žuljanski toponimi, među kojima se izdvajaju toponi- mi tvoreni dalmatskim pridjevom san(c)tu(s) (povijesni toponim Sutžulijan te suvremeni Sutivan i Sutnikolica) te toponimi koji su odrazom pretkršćan- skih vjerovanja (npr. toponim Tintilini). 1. Uvod Smještena u plodnome, duboko utisnutome polju s mnogim izvorima pitke vode na sredini poluotoka Pelješca, Žuljana je oduvijek bila privlačna za nase- ljavanje. S juga je omeđena vrhovima Sutivan (469 m) i Čerjan (310 m). Na ju- gozapadnome kraju žuljanskoga zatona nalazi se otočić Lirica (zapisana nekoć kao Alessandrina ili Lissandra, a u puku najčešće nazivana Škoj) sa svjetioni- kom (stoga se nakon izgradnje svjetionika nazivala i Laternom/Lanternom) na ulazu u Mljetski kanal. Na sjeverozapadnome kraju uvale nalazi se mjesto Tr- stenik podno brda Ćućin (616 m). Na istoku je u dubini polja Gruhavica (352 m), na sjeveroistoku su vrhovi Petro (211 m) i Ulijenje (418 m), a na sjeveroza-