191 Иницијал. Часопис за средњовековне студије 6 (2018) 191–199 Initial. A Review of Medieval Studies 6 (2018) 191–199 ПРИКАЗИ И КРИТИКЕ REVIEWS ТОЊА КЈУСОПУЛУ, Цар или управитељ: Политичка власт и идеологија пред пад Цариграда 1453. године, превела с грчког МАЈА НИКОЛИЋ, Clio / едиција Πόλις, Београд 2014, 190 стр. Ideja Četvrtog križarskog rata, potekla od pape Inocenta III početkom XIII stoljeća, uplitanjem mletačkog dužda Enrika Dandola prerasla je u su- kob katoličkog Zapada protiv pravoslavnog Istoka koji je rezultirao osvaja- njem Carigrada od križarske vojske i osnivanjem Latinskog carstva. Iako je Vizantijsko carstvo obnovljeno 1261. godine, nakon što je vojska Mihajla Paleologa uspjela da u Pelagonijskoj ravnici ostvari ključnu nikejsku pobje- du, u historiografskoj literaturi najčešće susrećemo stanovište da je upravo Četvrti križarski rat označio početak procesa raspadanja ove moćne imperije koji je završio osvajanjem Carigrada od osmanske vojske 1453. godine. Vizantija petnaestog stoljeća je često promatrana kao paralizirana po- litička tvorevina, suočena sa brojnim problemima koji su je značajno oslabi- li, što je uzrokovalo njenu propast koja se ni na koji način nije mogla izbjeći. Takvom poprilično ustaljenom mišljenju se u svojoj studiji Цар или управи- тељ suprotstavila grčka historičarka Tonja Kjusopulu. Ona spada u red naj- poznatijih grčkih vizantologa. Objavila je veći broj knjiga i naučnih radova u kojima je akcenat stavljen na društvenu historiju i historiografiju Vizantij- skog carstva, a trenutno djeluje pri Univerzitetu na Kritu, gdje je redovni profesor na Odsjeku za historiju i arheologiju. Njena knjiga Цар или управи- тељ svjetlost dana je prvi put ugledala 2007. godine na grčkom jeziku (Βασιλεύς ή οικονόµος: Πολιτική εξουσία και ιδεολογία πριν την άλωση), da bi je beogradska izdavačka kuća „Clio“ pripremila za štampu na srpskom je- ziku i uz prevod Maje Nikolić objavila 2014. godine. U knjizi koja je podije- ljena na tri glavne cjeline, od kojih se svaka sastoji od dva dijela, čitateljima je ponuđena drugačija perspektiva u sagledavanju carstva posljednjih Paleo- loga koji su, s ciljem da osiguraju opstanak, prihvatili socijalnu strukturu i političku ideologiju sekularne države-grada. Nakon što je u uvodnom razmatranju autorica predstavila ciljeve i mo- tive svoga pisanja, prvu cjelinu knjige nazvanu „Простор и људи“ posvetila