Етноантрополошки проблеми, н. с. год. 14 св. 2 (2019) ORIGINALNI NAUČNI RAD UDK: 791.633–051 Kjubrik S. 791.636:77.04 https://doi.org/10.21301/eap.v14i2.2 Dijana Metlić Akademija umetnosti, Univerzitet u Novom Sadu dijana.metlic@uns.ac.rs Nabokov, Kjubrik i Stern: ko je oblikovao Lolitu? Apstrakt: U ovom radu analiziraću način na koji su Stenli Kjubrik, filmski reditelj i Bert Stern, američki fotograf, zajednički stvorili prvu „vidljivu” Lolitu, oslanjaju ći se na roman ruskog pisca Vladimira Nabokova. U pitanju je provokativna priča o uni- verzitetskom profesoru u srednjim godinama koji se iz Evrope seli u Ameriku 1947. godine, gde se opsesivno zaljubljuje u dvanaestogodišnju Dolores Hejz, s kojom, igrom sudbine, počinje zajednički da putuje duž SAD-a, kako bi produžio trajanje nezakonite i neprihvatljive seksualne veze. Adaptirajući roman u restriktivnim uslo- vima filmske cenzure, početkom 1960ih, Kjubrik je značajno odstupio od književnog predloška i lišio prvu filmsku adaptaciju provokativnosti koja čini okosnicu romana. Bert Stern se može smatrati Kjubrikovom „produženom” rukom jer je, neopterećen cenzurom, u fotografskom ciklusu nastalom u hotelu u Seg Harboru, nedaleko od Njujorka, upotpunio Kjubrikov film prikazujući Lolitina skrivena lica. Sternu, pre nego Kjubriku, pripada istaknuto mesto u definisanju tzv. Lolita look-a koji je ostavio dalekosežne posledice na popularnu kulturu. Bazirajući se na materijalima dostupnim u Kjubrikovom arhivu u Londonu, u ovom tekstu istražujem veze između Lolite i njenih tvoraca, stepen do kojeg su pojedinačno doprineli recepciji Lolite u javnosti, i određujem mesto koje je u tom procesu pripadalo Sju Lajon kojoj je Lolita bila prva filmska uloga. Ključne reči: Lolita, Vladimir Nabokov, Stenli Kjubrik, Bert Stern, Sju Lajon, film, fotografija, popularna kultura Vladimir Nabokov: U borbi za Lolitu „Nisam poznavao nijednu dvanaestogodišnju Ame- rikanku niti sam znao Ameriku; morao sam da izmi- slim Ameriku i Lolitu” Vladimir Nabokov, 1973. Stenli Kjubrik (1928–1999), jedan od najznačajnijih filmskih autora XX veka, krajem pedesetih godina zainteresovao se za književnost Vladimira Nabo- kova (1899–1977) i njegov provokativni roman Lolita, koji će nakon višestrukog