53 Stručni rad Prihvaćeno za tisak 20. ožujka 2018. Milvia Gulešić Machata Sanda Lucija Udier Filozoski akultet Sveučilišta u Zagrebu mgulesic@fzg.hr sludier@fzg.hr Akademska kultura i hrvatski kao ini jezik Poučavanje kulture zemlje u kojoj se određeni jezik govori integralan je dio programa za poučavanje toga jezika kao inoga budući da je jedan od ciljeva nastave inoga jezika razvi- janje međukulturne kompetencije, o čemu postoji opsežna glotodidaktička literatura (usp. Deardorf 2006, Novak Milić 2006) i o čemu su provedena i istraživanja koja se odnose na hrvatski kao ini jezik (Novak Milić i Gulešić Machata 2006). Poučavanje kulture predstavlja za većinu poučavatelja još veći izazov nego poučavanje jezika, a uzrok tomu leži u vrsti njihove naobrazbe, koja je najčešće filološka ili lingvistička i pedagoška, i u činjenici da su modeli poučavanja kulture načelno slabije razrađeni od modela poučava- nja jezika te poučavatelji nalaze znatno manje oslonaca u stručnoj literaturi kad je riječ o poučavanju kulture nego kad je riječ o poučavanju jezika. Poteškoću, dakako, predstavlja i složenost pojma kultura te obilje činjenica koje čine kulturu iz kojih je teško napraviti izbor prikladan za poučavanje u jezičnoj nastavi. U članku je riječ o poučavanju kulture u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ-a) s obzirom na distinkciju između svakodnevne i akademske kulture. Budući da je poučavanje svakodnevne kulture do sada u literaturi bolje opisano i obrađeno (Novak Milić 2014, 2016 i 2017), u ovome je radu naglasak na poučavanju akademske kulture koja se tek treba etablirati u kurikulima za poučavanje HIJ-a, u znanstvenim radovima, priručnicima i udžbenicima. Ključne riječi: hrvatski kao ini jezik, poučavanje kulture, akademska kultura 1. Uvod u poučavanje kulture u nastavi inoga jezika P oučavanje kulture zemlje, jedne ili više njih, u kojoj se neki jezik govori nezaobila- zna je sastavnica poučavanja njezina jezika kao inoga. To pokazuju standardi po kojima se izrađuju suvremeni udžbenici inih jezika i to je dokumentirano u ZEROJ-u (Vijeće Europe 2005), a za hrvatski kao ini jezik (HIJ) i u opisnim okvirima za poje- dine razine jezične kompetencije (Grgić, Gulešić Machata i Nazalević Čučević 2013, Gulešić Machata i Grgić 2015, Grgić i Gulešić Machata 2017). Međutim, poučavanje kulture kompleksno je te postavlja pred poučavatelje velike izazove, ponekad čak