119 K. Petković, Analiza diskursa Istanbulske konvencije, Anali 16 (1) 119-154 (2019) Uvod Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisana je u Istanbulu u svib- nju 2011. pod okriljem Vijeća Europe, organizacije za zaštitu ljudskih prava koja ima 47 članica, a uključuje sve čla- nice Europske unije (EU). Nakon burne javne rasprave, Istanbulsku konvenciju potpisanu u siječnju 2013, Hrvatski je sabor ratifcirao u travnju 2018. sa 130 glasova za, 30 protiv i dva suzdržana. 1 1 Troje zastupnika nije došlo na sjednicu. Šestorica zastupnika bili su u sabornici, ali nisu glasovali, uključujući dvojicu članova vladajuće stranke (HDZ), koji su nastojali kompromisno riješiti sukob stranačke loj- alnosti i deklariranoga svjetonazorskog otpora Konvenciji. Stupila je na snagu u listopadu 2018, ali time nisu bili zaključeni javni prijepori o njoj, a trendovi kaznene politike u koje se uklopila nastavili su se pa i zaoštrili. U hrvatskoj je javnosti usvojeni doku- ment poznat pod skraćenim nazivom "Istanbulska konvencija" (u nastavku: Konvencija). Zadaća je ovog članka analizirati diskurs Konvencije metodom kritič- ke analize diskursa koja u različitima strukturnim i semantičkim svojstvima pisanih i izgovorenih tekstova identifci- ra političke ideologije, ne bježeći pritom od njihova vrednovanja (Van Dijk 2006; Wodak i Meyer 2016). Slijedeći primjere arheologijâ i genealogijâ Michela Fou- caulta, autora koji je ostvario formativan utjecaj na analizu diskursa (Fairclough ANALIZA DISKURSA ISTANBULSKE KONVENCIJE Sažetak Autor analizira ratifkaciju Istanbulske konvencije u Hrvatskoj 2018. Nakon uvodnog prikaza temeljnih teorijskih i metodologijskih postavki, prvi dio članka analizira tekst Konvencije. Drugi dio članka analizira njezinu političku recepciju u hrvatskoj javnosti uoči, tijekom i nakon ratifkacije. Pritom se diskursi koji su se su- čeljavali i surađivali uspostavljaju induktivno, na osnovi uočavanja ponavljajućih sličnosti i razlika u istupima različitih aktera u javnim medijima. Nakon analize dis- kurzivnih okvira rasprave, prikazuju se institucionalni i izvaninstitucionalni aspekti procesa ratifkacije koji se odigrao unutar tih okvira. Naglasak se stavlja na sklapa- nje diskurzivne koalicije zastupnika dominantnog diskursa o nasilju nad ženama i diskursa o obiteljskoj tradiciji koji je, uz Interpretativnu izjavu, omogućio ratifkaciju Konvencije. Ključne riječi Istanbulska konvencija, analiza diskursa, kaznena politika, nasilje nad ženama, obiteljsko nasilje, rod, moć, ideologija Krešimir Petković Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu E-mail: kpetkovic@fpzg.hr DOI: 10.20901/an.16.06 Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: prosinac 2019.