Zrinka Novak – Zoran Ladić / Crkvena organizacija i religiozni život u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj 135 Crkvena organizacija i religiozni život u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj * Zrinka Novak Zoran Ladić Teritorijalne i administrativne promjene u crkvenoj organizaciji u kasnom srednjem vijeku Osmanlijska ekspanzija u 14. i 15. stoljeću u potpunosti je izmijenila odnose u krš- ćanskoj ekumeni u jugoistočnoj Europi. U navedenom razdoblju Osmanlije su svoju vlast proširili nad Grčkom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom, Srbijom, Cr- nom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, a ugrožavali su i područja južne Ugarske, Srijema i Slavonije. Prijeteći val zapljuskivao je hrvatski teritorij tijekom čitavog 15. stoljeća, sve dok se u 16. stoljeću nije u potpunosti prelio njegovim velikim dijelom svevši ga na »ostatke ostataka nekoć slavnog Hrvatskog Kraljevstva«. Posljedice osmanskoga osvajanja Bosne (1463), ali i dijelova hrvatskoga teritorija bile su porazne, osobito za katolicizam, budući da je prodorom Osmanlija duboko u tki- vo hrvatske države velik broj biskupskih sjedišta bio utrnut, a mnoge biskupije ostale su bez svojih biskupa ili ih se imenovalo samo nominalno kako bi se očuvalo vladar- sko pravo ingerencije pri njihovu izboru. Biskup često nije imao nikakve mogućnosti djelovanja na terenu i zbog vanjskog je faktora bio spriječen vršiti skrb nad povje- renom mu pastvom. Makarska biskupija, koja se nalazila na graničnom području prema Osmanskome Carstvu, jedna je od prvih čiji su teritorij zauzeli Osmanlije. U razdoblju od 1482. do 1614. Sveta Stolica uopće nije imenovala biskupe za Makarsku biskupiju jer je s njezina područja otišao velik broj katoličkoga stanovništva zajedno sa svećenstvom. Biskupsku službu na području Makarske biskupije vršili su ili bisku- pi Bosanske ili drugih, susjednih, biskupija. Sredinom 15. stoljeća za duvanjskoga bi- skupa postavljen je franjevac Nikola Zadranin (1460), koji je zbog učestalih osmanlij- skih progona bio prisiljen napustiti svoju biskupiju i otići u Italiju. Njegov nasljednik Vid de Ruschis odabrao je Split za svoje privremeno prebivalište, odakle je upravljao Duvanjskom, Makarskom i Stonskom biskupijom. Biskupsku službu izvan sjedišta Duvanjske biskupije vršio je od 1507. godine franjevac Toma de Corduba, a naslijedio ga je franjevac Danijel Vocensis. On je u svoju biskupiju doveo svećenike glagoljaše, kako bi liturgijski i jezično bili što bliži narodu, međutim, zbog stalnog osmanlijskog pritiska, morao je i on, zajedno s njima, pobjeći iz svoje biskupije. * Zrinka Novak napisala je potpoglavlja »Teritorijalne i administrativne promjene u crkvenoj organiza- ciji u kasnom srednjem vijeku« i »Djelovanje redova u kasnome srednjem vijeku«, a Zoran Ladić potpo- glavlje »Osnovni izričaji intimne i društvene pobožnosti u kasnom srednjem vijeku«.