ЗНАЊЕ И КОРИСТ 276 Dunja Poleti Univerzitet u Beogradu Filozofski fakultet, Beograd ODLIKE JEZIČKOG REGISTRA MARKETINŠKIH STRUČNJAKA U SRBIJI Sažetak: Tema ovog rada je jezički registar koji koriste stručnjaci za marketing u Srbi- ji. Pod pojmom jezičkog registra u radu će se podrazumevati jezik koji profesionalci koriste da bi zadovoljili komunikacione potrebe koje proizilaze iz njihovog posla. Marketing se kod nas razvio relativno kasno: ta oblast je doživela svoju ekspanziju tek početkom ovog veka. Zato se stručnjaci iz ove oblasti oslanjaju na dostignuća razvijena na Zapadu, a samim tim su usmereni i na pojmove koji su nastali van srp- skog govornog područja. Prenošenje prakse za Zapada i poređenje sa njom, ali i težnja pripadnika ove društvene grupacije da se identifkuju sa vrednostima i stilom života čiji su nosioci menadžeri iz razvijenih zemalja determinisali su ovaj jezički va- rijetet. Cilj ovog rada jeste da opiše jezičke i društvene odlike registra marketinških stručnjaka. Ključne reči: sociolingvistika, jezički registar, stručnjaci, marketing, anglicizmi U periodu postsocijalističke transformacije u Srbiji dolazi do značajnih re- strukturiranja u oblasti sfere rada. Sastavni deo tog procesa nisu samo novi insti- tucionalni okviri rada, već i izmenjeni razmeštaj radne snage po delatnostima ili socioprofesionalnim grupama (Bolčić, 2004: 113). Takođe, postsocijalistička tran- sformacija je omogućila razvoj pojedinih ekonomskih i poslovnih sfera, koje su ranije bile skrajnute, poput marketinga. Prve marketinške agencije otvorene su krajem 80-ih godina, ali je ta oblast doživela svoju ekspanziju tek početkom ovog veka. Rast značaja marketinga pratio je i porast broja visokoškolskih institucija koje nude obrazovne programe iz ove oblasti, kao i porast broja stručnjaka iz do- mena marketinga. Tokom poslednje decenija data socioprofesionalna grupacija je razvila svoje društvene, ali i jezičke osobenosti. Predmet ovog rada biće sociolingvistički registar koji koriste stručnjaci za marketing u Srbiji. U drugoj polovini 20. veka razvijaju se lingvistički pristupi koji su, za razliku od strukturalističkih, naglašavali da je neophodno obraćati pažnju na jezičku diferencijaciju. Brojna istraživanja su pokazala da su jezički varijeteti uslovljeni kako lingvističkim, tako i izvanlingvističkim determinantama, recimo socijalnim faktorima ili formalnošću govorne situacije. Upravo iz proučavanja je- zičkih formi koje se koriste u specifčnim socijalnim situacijama razvijen je pojam sociolingvističkog registra. Iako ne postoji konsenzus oko njegove defnicije, ovde UDK 658.8:81’272