Impressum Politika privatnosti Podržite Donatori Oglašavanje Kontakt RSS Autoportret u lovačkom odijelu, dio slike, autorica Nasta Rojc (Foto: Moderna galerija Zagreb) Zadnju izložbenu cjelinu, koja je obimom i važnošću najveća i najznačajnija te zaprema više od polovine izložbenoga prostora i broja izložaka, koncipirala je Radmila Iva Janković te se njezina dionica može smatrati najuspjelije izvedenom Bez ženskoga o ženskome likovnom stvaralaštvu Marko Filip Pavković 12.03.2020. 16:58 Kultura Ispiši Onoga tko se ovih dana uputi u Umjetnički paviljon, dočekat će izložba o zagrebačkim umjetnicama te će, vjerojatno, odmah po ulasku, prvo uočiti autoportret Naste Rojc. Pa čak i ako posjetitelj ne zna ništa o Rojc, ako nije upoznat s interpretacijom njezina opusa iz perspektive lezbijskih studija, pomislit će da se radi o izložbi snažna ženskoga predznaka koja komemorira borbu za rodnu ravnopravnost i ispituje konstrukciju ženskoga rodnog identiteta. Međutim, tamo na to neće naići… Izložba ne nastoji ispitati što umjetnost umjetnica čini femininom i/ili feminističkom. Onoga tko se ovih dana uputi u Umjetnički paviljon u Zagrebu, dočekat će izložba o zagrebačkim ženama umjetnicama te će, vjerojatno, odmah po ulasku, prvo uočiti autoportret Naste Rojc, s kojega, iz prvoga plana slikanoga prostora slikarica, prikazana u lovačkome odijelu s puškom, promatra posjetitelja strogim, odvažnim i čvrstim pogledom iz poluproﾕla. Pa čak i ako posjetitelj ne zna ništa o Rojc, pa čak i ako nije upoznat s interpretacijom njezina opusa Leonide Kovač iz perspektive lezbijskih studija, pomislit će da se radi o izložbi snažna ženskoga predznaka koja komemorira borbu za rodnu ravnopravnost i ispituje konstrukciju ženskoga rodnog identiteta. Međutim, tamo na to neće naići… Izložba Zagreb, grad umjetnica: Djela hrvatskih umjetnica od kraja 19. do 21. stoljeća otvorena je 6. veljače te zaprema čitavu površinu izložbenih prostora Paviljona, odnosno 73 ostvarenja 54 umjetnice raspoređena su u tri cjeline, a prema inicijalnoj ideji ravnateljice Jasminke Poklečki Stošić, koja je zapravo lijepo zamislila izložbu posvećenu umjetnicama u prostoru u kojemu je "već" 1928. godine održana prva samostalna izložba jedne umjetnice – izložba slika Sonje Kovačić-Tajčević. Izložba uzima grad Zagreb kao prostorni, kulturni i socijalni okvir pri selekciji umjetnica koje će biti na njoj predstavljene, odnosno one su se u njemu trebale roditi i/ili živjeti (barem u nekome razdoblju njihova životnoga vijeka) i/ili se u njemu H-Alter