Sanja Maričić Univerzitet u Novom Sadu UDC 821.134(7/8).09 Nissán Filozofski fakultet originalni naučni rad IdenTITeT seFArdsKe Žene u delImA rOse nIsAn 1 APSTRAKT Ovaj rad predstavlja pokušaj da se istraži moć ladina, jezika koji izumire, u delima meksičke spisateljice Rose Nisan, polazeći od činjnice da taj jezik upotrebljavaju prvenstveno ženski likovi starije generacije (majke i bake).Istražićemo u kojoj meri autorka pokušava da se distancira od jevrejske zajednice kojoj pripada i da li ovi romani predstavljaju pobunu ženskog roda protiv patrijarhalne tradicije Sefarda. Čitajući romane ove autorke, imamo privilegiju da upoznamo narod koji, dok govori, meša svoj jezik - ladino sa savremenim španskim jezikom, isto kao što se i u životima njegovih pripadnika tradicija jevrejskog nasleđa prepliće sa elementima savremenog meksičkog društva. Ključne reči: sefardska kultura, ladino, identitet sefardske žene, ženski diskurs, Rosa Nisan UVOd Ovaj rad predstavlja pokušaj da se istraži moć ladina u diskursu sefardske žene u delima meksičke spisateljice Rose Nisan (Rosa Nissán) polazeći od činjenice da se tim jezikom koriste prvenstveno ženski likovi, pri čemu se uočava da su pretežno u pitanju starije osobe (majke i bake) koje su u sefardskoj zajednici zadužene za držanje porodice na okupu, očuvanje njenog ugleda, negovanje usmene tradicije, kao i običaja zajednice. “La mujer funge como pilar del hogar, es ella la transmisora de los valores y las tradiciones judías.” (Hisho que te nazca 2005:31) [Žena predstavlja stub-temeljac doma, upravo je ona prenosilac jevrejskih vrednosti i tradicije.] Korpus obuhvata prva dva romana ove autorke Novia que te vea (1992) i Hisho que te nazca (1996), oba napisana na španskom jeziku, uz umetnute rečenice i pasuse na književnom jeziku Sefarda - ladinu. S obzirom na to da su u pitanju autobiografje, sama autorka, koja u prvom romanu iz devojčice stasava u mladu ženu, gotovo nikada ne koristi ladino. Ona je ta koja odlučuje da se distancira od svoje zajednice ne bi li uspela kritički da je sagleda. Iako autorka iskazuje svoj bunt protiv patrijarhalne tradicije Sefarda, upravo je taj svet onaj koji daje smisao i posebnu čar njenom delu. Zahvaljujući jeziku koji 1 Ovaj rad je nastao u okviru projekta MNTR RS br. 178002 „Jezici i kulture u vremenu i prostoru“.