Prikazi – Book Reviews, str. 273-289. 273 Ivica RAGUŽ Razgovori s prijateljicama. Ety – Rachel – Simone – Teološki niz Panni, Đakovo, 2019., 175 str. Znati slušati, razgovarati i prijateljevati, htjeti pozorno susresti drugoga zapo- stavljene su vrline u svijetu prevlasti samodostatnosti, interesa, manipulaci- ja i laži. Kao svojevrsni otpor takvomu stanju, odnosno kao prilog razgovoru s drugima u kojima se misli susreću i rastu dolazi nam knjiga Razgovori s prijateljicama profesora teologije Ivice Raguža, koju je sam autor izdao u vla- stitoj nakladi u Teološkom nizu Panni, gdje je ta knjiga 19. djelo po redu. Riječ je o Raguževu prijateljevanju s mišlju triju židovskih misliteljica koje nisu odviše poznate u nas, a u kojima Ra- guž prepoznaje odlične sugovornice koje omogućuju bolje razumijevanje života i teologije. To su Etty Hillesum, Rachel Bespaloff i Simone Weil. Nji- hove su biografije lako dostupne, stoga se Raguž ne bavi time, nego preko nji- hove misli želi sebe i čitatelje upoznati s poviješću njihovih duša. Metoda djela već je poznata s obzirom na autora: prvo se donose izvorne misli izabranih pri- jateljica, a potom ih Raguž komentira, razvija i produbljuje. Tako je dotaknuto mnoštvo tema, poput bludnosti, čitanja i pisanja, logora, molitve, ženske ljepo- te, nacionalizma, patriotizma, ali i tema uperenih protiv nauka o besmrtnosti du- še, mistike, humanitarnoga kršćanstva, znanstvenosti teologije… Bogatstvo tema zastupljenih u knjizi razumijemo ako poslušamo autora: »Misaono je naručje tih žena tako privlačno da sam, opsjednut njime, rado zalazio u njega, rado ulazio u njega i u njemu se rađao. Tako da je ova knjiga, kao uostalom i sve moje knjige, i ženska knjiga, knjiga koja je izašla iz ženskoga krila.« (str. 11.) U ovome ćemo se prikazu zadržati samo na nekim tezama u kojima na poseban način prepoznajemo privlačnost misli, i onih triju prijateljica i Raguževe, a koje imaju snagu da nas i same opsjednu za nove dubine i širine vlastitoga nam mi- šljenja. Suprotstavljanje semitske i grčke misli guši sposobnost teološkoga mišljenja. Teološ- ka misao, napose ona vezana za Sveto pismo, dugo se odvijala u analizi su- protnosti semitske misli i grčke filozofi- je, filozofije koja zapravo ne omoguća- va bolje razumijevanje Pisma. Time se, drži Raguž, došlo do površnoga suprot- stavljanja u kojem se gubi pogled na bît grčke misli te novost kršćanske vjere. Lijek protiv takva pristupa jest čitanje i proučavanje grčkih tragičara, grčke po- etske misli, osobito Homera, koji nam kroz mnoge dodirne točke omogućuju bolje razumijevanje samoga Pisma. Još više, omogućuju nam bolje otkrivanje onoga što je apsolutna novost toga Pi- sma, odnosno same biblijske Objave. Prema tomu budućnost teološke misli leži i u sljedećem: više dijaloga s grč- kom poetskom mišlju, a manje s grč- kom filozofijom. Još radikalnije rečeno,