1 7. NESVRSTAVANJE: ČAROBNI ŠTAP(IĆ) JUGOSLAVENSKE DIPLOMACIJE Tvrtko Jakovina Pokret nesvrstanih: nastanak, ciljevi, rezultati Pokret nesvrstanih zemalja jedna je od najdugovječnijih i najvećih međunarodnih organizacija u povijesti. Početak organiziranog djelovanja računa se od konferencije održane od 1. do 6. rujna 1961. u Beogradu. Zasjedanja se numeriraju tek od trećeg okupljanja u Lusaki 1970, od kada se, uglavnom bez iznimke, održavaju svake tri godine. Pokret okuplja države koje su nastojale zadržati slobodu u vanjskoj politici, surađivati s oba suprotstavljena bloka tijekom hladnog rata, odnosno narode koji su, makar načelno, inzistirali na miru, ravnopravnoj ekonomskoj suradnji i zaustavljanju ekonom- skog zaostajanja Juga. Članstvo u pokretu nije bilo ekskluzivno. Inzistiranje na rastu i brojnosti često je bilo važnije od ideološke i programske kohezije pokreta. Cilj je bio ukidanje blokovske podi- jeljenosti, a ne stvaranje trećeg bloka država. Članice pokreta nisu zato bile jednako nesvrstane. Neke su države posve očito bile sklo- ne jednome, a neke drugome ideološkom bloku. Članice su otpo- četka bili Maroko, Saudijska Arabija, kasnije Pakistan, ali i Kuba, Vijetnam i Sjeverna Koreja. Sve su, ipak, imale neke zajedničke osobine koje su omogućavale da nastupaju kao dio Trećeg puta. Malezija i Indonezija, primjerice, bile su protiv ulaska Vijetnama u pokret, protiv članstva Venezuele bila je Gvajana zbog nerije-