1 Damir Hadžić, dipl. ing. arh., stručni saradnik Zavoda Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo Josipa Štadlera br. 32, 71000 Sarajevo, BiH E-mail: damir@spomenici-sa.ba [11 Februar 2020. godine] IZAZOVI SLUŽBE ZAŠTITE KROZ SLUČAJ IZMJEŠTANJA STEĆAKA NEKROPOLE MRAMORJE U DONJIM ČEVLJANOVIĆIMA I NJIHOVO IZMJEŠTANJE NA LOKALITET BIJAMBARE Abstrakt: Radi izgradnje puta (M18 Sarajevo - Tuzla) kako to i u većini slučajeva bude, 1959. godine izmještena je čitava nekropola sa svoje primarne lokacije na sekundarnu lokaciju, 30 metara na zapad, kao i jugozapad. Tadašnje izmještanje nije izvedeno na adekvatan način te je raspored i orijentacija spomenika poremećena. Sudbina nekropole očigledno nije da ostane na svojoj sekundarnoj lokaciji, te se traži ponovno izmještanje radi proširenja puta (Lađevići - Čevljanovići). Obzirom da je zahtjev opravdan te na istoj lokaciji već duže vrijeme dolazi do degradacije nekropole stećaka, kao i da je obezbijeđen reprezentativan lokalitet za ovu nekropolu unutar zaštićenoga prirodnog područja Bijambare pristupili smo projektu izmještanja nekropole na tercijarnu lokaciju. Ključne riječi: Izazovi zaštite, izmještanje spomenika, nekropole stećaka, izmjena lokaliteta, sekundarna nekropola, tercijarna nekropola UVOD Općina Ilijaš se obratila Zavodu za zaštitu Kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo za izradu elaborata izmještanja sekundarne nekropole stećaka Mramorje u Donjim Čevljanovićima zbog potrebe izgradnje i proširenja puta Lađevići – Čevljanovići. Po dostupnim izvorima, 1959. godine čitava nekropola je pomaknuta za oko 30 metara na zapad i nešto na jugozapad radi izgradnje i proširivanja puta M18 Sarajevo – Tuzla. Pri tome se vodilo računa da se raspored spomenika što manje promjeni u odnosu od postojećeg, što nije ispoštovano. Posljedica navedenog je sadašnje stanje koje je veoma loše i stećci su praktično nabacani jedan na drugi. Grobovi ispod stećaka su buldožerima uništeni, a da prethodno nisu ni istraženi. Ispod stećaka današnje nekropole se ne nalaze grobovi (Bešlagić 1967:18). Lokalitet sa stećcima broji ukupno 39 stećaka od kojih su 32 u formi sljemenjaka i 7 u formi sanduka. Prostor sa stećcima zauzima površinu od oko 240 m². Spomenici su dobro klesani, ali su obrasli mahovinom, pojedini su prevrnuti, a ima ih i oštećenih. Poredani su u nizove od istoka ka zapadu, a orijentirani su u pravcu sjever – jug. Na ukupno 5 stećaka (4 sljemenjaka i 1 sanduk) vidljivi su ukrasni ornamenti. Ispod stećaka grobovi su uništeni 1959. godine prilikom gradnje autoputa. Svi su sljemenjaci, osim jednog, sa postoljem i redovno su klesani tako da su nešto uži prema dnu. Ovaj elaborat 1 predviđa ponovno izmještanje stećaka na novu lokaciju, (sa 44° 2'25.82"N-18°27'37.29"E - 758 mNV na 44° 5'16.51"N-18°30'34.24"E - 968 mNV), udaljenu 9,27 kilometara u pravcu sjever - istok od lokacije trenutne nekropole, u zaštićeno područje Bijambare, na k. č. br. 770/56, k. o. Hadžići – Crna Rijeka, koje se pokazalo kao najbolje trajno rješenje za ovu nekropolu, koja se već treći put izmješta. Ovoga 1 Hadžić Damir, Elaborat izmještanja stečaka sa nekropole "Mramorje" u Donjim Čevljanovićima na lokalitet "Bijambare".