godina 34, kolovoz 2018, broj 2: 113–142 113 Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License. Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011. DOI: https://doi.org/10.11567/met.34.2.1 UDK: 314.04(497.5-04)“2001/2011“ 314.116-022.252(497.5-04)“2001/2011“ 314.1-043.92(497.5-04)“2001/2011“ Izvorni znanstveni rad Primljeno: 10.11.2018. Prihvaćeno: 13.12.2018. Ivan Zupanc Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb izupanc@geog.pmf.hr SAŽETAK Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001. – 2011. Pristup analizi je demogeograf- ski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pogranično po- dručje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. općina i gradova koji dotiču granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utje- cajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograničja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a in- deks starosti povećao, dok se koefcijent starosti povećao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovništva. Iako su se broj i udio samačkih kućanstava u pogra- ničnom pojasu povećali, nešto su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge stra- ne, struktura samačkih kućanstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije trećine samačkih kućanstava pograničja čine članovi u dobi 60 i više godina, što je iznad državnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograničja. KLJUČNE RIJEČI: pograničje, Hrvatska, demogeografja, stanovništvo, depopulaci- ja, starenje