311 K N J I G E I Č A S O P I S I doi: 10.3935/rsp.v16i3.895 NEW PERSPECTIVES ON A LONGER WORKING LIFE IN CROATIA AND SLOVENIA Maja Vehovec (ur.) Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb i Zaklada Friedrich Ebert, Regionalni ured za Hrvatsku i Sloveniju, 2008., 161 str. Posljednjih se desetljeća u gotovo svim razvijenim zemljama mogu opaziti slični demografski trendovi. Ljudi žive osjetno dulje, razmjerno rano odlaze u mirovinu, smanjuje se broj mladih koji ulaze u rad- ni kontingent. U cjelini, sustav je previše izdašan, slaba je povezanost doprinosa i mirovine, a posebno su demotivirane više dohodovne skupine osiguranika koje ne ostvaruju mirovinu u skladu s uplaćenim doprinosima. Zbog velikog broja umirovlje- nika mirovine su uglavnom male, a miro- vinski izdaci veliki. Istodobno, u mnogim razvijenim zemljama nedostaje radne sna- ge tako da umirovljenje starijih još uvijek radno sposobnih osoba znači velik gubitak i za pojedinca i za društvo u cjelini. Sto- ga se gotovo u svim razvijenim zemljama pronalaze ili provode mjere za zadržavanje starijih osoba u svijetu rada. Navedena je tema prilično zapostav- ljena u Hrvatskoj, ali stanje bi se moglo promijeniti zahvaljujući Ekonomskom in- stitutu iz Zagreba i Zakladi Friedrich Ebert koji su objavili vrijednu publikaciju New perspectives on a longer working life in Croatia and Slovenia (Nova vienja o duljem radnom vijeku u Hrvatskoj i Slo- veniji) urednice Maje Vehovec. Knjiga je posvećena usporedbi stanja u dvije zemlje koje su u bivšoj državi imale mnogo toga zajedničkog u mirovinskom sustavu, ali su se nakon osamostaljenja odlučile za drugačiji način rješavanja mirovinskog osiguranja. Knjiga se sastoji iz tri cjeline koje su pri- redili stručnjaci iz Slovenije i Hrvatske. U prvoj cjelini tumači se pojam demografsko starenje stanovništva – koje treba razliko- vati od pojedinačnog, biološkog starenja – i njegov utjecaj na radnu snagu i gospodarski razvoj. Starenje stanovništva ima značajnih nepovoljnih posljedica na gospodarski rast, uvjetuje pojačan fiskalni pritisak, smanjuje štednju i može utjecati na snižavanje opće proizvodnosti gospodarstva. U izlaganju stanja u EU-u i Hrvatskoj upozorava se kako starije osobe uglavnom imaju niske stope aktivnosti i zaposlenosti tako da je velik jaz između stopa zaposlenosti starijih osoba i ukupnog stanovništva. Stanje u Hr- vatskoj osjetno je gore te imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti (36,5% u 2006.) stanovništva u dobi od 55 do 64 godine starosti, a ujedno osiguranici vrlo rano od- laze u mirovinu (približno u prosjeku sa 60 godina). I u Sloveniji se očituje smanjivanje ukupnog broja stanovnika i broja osoba u radnom kontingentu, povećanje udjela sta- rijeg stanovništva u ukupnom stanovništvu u radnoj dobi, niska stopa zaposlenosti sta- rijeg stanovništva i rani odlazak u mirovinu te visoka stopa dobne ovisnosti. Promje- nama mirovinskog zakona iz 1999. godine uvedeni su poticaji za kasnije umirovljenje, odnosno odlazak u mirovinu kada osoba prijeđe punu zakonsku dob umirovljenja, a uvelike je postrožen prijevremeni odlazak u mirovinu. Uvećanje mirovine ostvaruju i osobe stare 58 i više godina za svaku godi- nu rada više od zakonom predviđenih 40 godina staža. Ujedno, uveden je i sustav djelomične mirovine, tako da osoba koja je ispunila uvjete za starosnu mirovinu može ostati raditi i ima pravo na polovicu mirovine. Dok su u Sloveniji osobe starije od 50 godina starosti činile oko trećinu ukupnog stanovništva sredinom prvog