Prethodno priopćenje UDK 2–282.4(436)(045) 82(497.13) 1 Kant, I. doi: 10.21464/fi39307 Primljeno: 12. 4. 2019. Ivana Mikulić, 1 Željko Senković 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Ul. Lorenza Jägera 9, HR–31000 Osijek 1 ipepic@ffos.hr, 2 zsenkovic@ffos.hr Onkraj nauka kršćanskoga: Austrijski katekizam u hrvatskoj književnoj kulturi 18. stoljeća i Kantova misao prosvjetiteljstva Sažetak Hrvatska je književna kultura u 18. stoljeću obilježena stilskim pluralizmom, s tim da se najčešće ističe njezin prosvjetiteljski karakter s naglašenom didaktičkom (odgojnom, mo- ralističkom, katoličkom) i utilitarističkom dimenzijom. Austrijski katekizam temeljna je knjiga školskog vjeronauka od 1777. do 1847. godine u cijeloj Habsburškoj Monarhiji te ima važnu ulogu u odgoju djece, ali i cijele obitelji, odnosno društvene zajednice u duhu jozefinističke politike. Navedena tematika razmatra se u perspektivi Immanuela Kanta ko- jemu je bilo važno istaknuti opasnosti u koje fetišizacija crkvenih normi može voditi te razviti kritičke momente slobode i odgoja. Izostanak prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama Habsburške Monarhije kompleksno je uvjetovan: od religijskog otpora promjenama u druš- tvenom i političkom smislu, do zaostalosti i neobrazovanosti velikog dijela stanovništva, što je odgovaralo hrvatskom plemstvu i kleru. Ključne riječi modernizacija, Austrijski katekizam, obitelj, odgoj, Immanuel Kant, prosvjetiteljstvo, kršćanstvo U duhu »prosvijećene modernizacije« 1 Kroz čitavo razdoblje ranoga novovjekovlja, uključujući i njegovo posljednje, 18. stoljeće, politička rascjepkanost hrvatskih zemalja jedna je od temeljnih značajki državnopolitičkoga, ali i književnokulturnoga razvoja Hrvatske. 2 Razjedinjenost među trima moćnim državama – Habsburškom Monarhijom, Mletačkom Republikom i Osmanskim Carstvom (uz iznimku Dubrovačke Republike) uvelike će usmjeravati i određivati politička gibanja i promjene u hrvatskim krajevima, odnosno »hrvatsko povijesno iskustvo ranoga novog vijeka uvelike je ovisno o poznavanju imperijalnih zbilja od kojih je nera 1 Pojam/koncept »prosvijećene modernizacije« preuzima se u značenju koje obrazlaže Zrinka Blažević u svojoj raspravi »‘Prosvijećena mo dernizacija’ – mogućnosti i ograničenja histo rijske konceptualizacije« (2014). Ukratko, riječ je o heurističkom okviru za historijsku koncep tualizaciju složenih i proturječnih društvenih, političkih, ekonomskih i kulturnih promjena u Habsburškoj Monarhiji tijekom 18. stoljeća. 2 Ovaj je rad nastao u sklopu GIPprojekta br. 57338369 pod nazivom »Spuren deutscher Sprache, Literatur und Kultur in Kroatien – von den Anfängen bis in die Gegenwart« (»Tragovi njemačkoga jezika, književnosti i kulture na tlu Hrvatske – od početaka do da našnjice«).