165 * Doc. dr. sc. Iskra Alexandra Nola (ianola@snz.hr), prof. dr. sc. Jagoda Doko Jelinić, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja «A. Štampar», Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada, Rockefellerova 4, 10000 Zagreb. UDK 502.58:614.8 PRIMLJENO: 14.3.2011. PRIHVAĆENO: 31.1.2012. ZDRAVSTVENI MENADŽMENT KATASTROFA PREGLEDNI RAD I. A. Nola, J. Doko Jelinić* SIGURNOST 54 (2) 165 - 172 (2012) nju porasta populacije, političke nestabilnosti, klimatskih promjena koje vode ka ekstremnim vremenskim događajima (tornada, poplave, vrućine), rizik od katastrofa defniran kao po- sljedica opasnosti i ranjivosti, dramatično raste. Opasnosti uključuju nenadane prijetnje poput onečišćenja okoliša, epidemija zaraznih bole- sti, bioterorizma, opasnih materijala, ekonom- ske nestabilnosti, klimatskih promjena i slično, a sve su u stalnom porastu. Istovremeno, ranji- vost uključuje sve posljedice urbanizacije, si- romaštva, starenja populacije, kao i ignoriranje učinaka katastrofe (Arnold, 2002.). UVOD Katastrofe su događaji koji donose velika pustošenja ljudskoj vrsti i to na više razina – ži- votnoj, sociološkoj, materijalnoj, kulturološkoj. Na nesreću, porijeklo i učinci takvih događaja različiti su i jedinstveni, što otežava kreiranje univerzalnih programa prevencije i odgovora na takve situacije. U 21. stoljeću, u okruže- Ključne riječi: zdravstveni menadžment katastrofa, javnozdravstvene hitnoće/intervencije, zdravstveni djelatnici SAŽETAK: Katastrofe su događaji koji donose velika pustošenja ljudskoj vrsti, i to na više ra- zina – životnoj, sociološkoj, materijalnoj, kulturološkoj i sl. Porast upozoravajućih čimbenika na mogućnosti katastrofa i njihovo uvažavanje nagnalo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju na proglašenje 1990-ih dekadom u kojoj treba djelovati na smanjivanje prirodnih katastrofa. Takva odluka pokrenula je niz istraživanja o nesrećama koja su se fokusirala na prevenciju, odgovarajući odgovor i rehabilitaciju u kontekstu pojma public health emergency (javnozdrav- stvene hitnoće/intervencije). Kao rezultat toga danas je povećano uvažavanje vitalne uloge koju zdravstveni djelatnici imaju u «scenarijima» katastrofa. Zdravstveni djelatnici imaju i stručno znanje i vještine kojima mogu ublažiti patnju i pružiti zdravstvenu skrb, pa time predstavljaju važan segment djelovanja u katastrofama, ali bez treninga i formalne izobrazbe za postupanja u katastrofama takvi zdravstveni djelatnici ne mogu uvijek prikladno reagirati. Zdravstveni me- nadžment katastrofa uključuje različite razine djelovanja zdravstvenih djelatnika u svakoj od faza ciklusa katastrofa, te podrazumijeva njihovu organiziranost i organizirano vođenje. Razvoj europskog i svjetskog sustava ranog obavješćivanja o kriznim situacijama, obrazovanja zdrav- stvenih djelatnika za postupanje u katastrofama, te odgovarajućeg zdravstvenog menadžmenta katastrofa pridonijet će nužnom unapređenju svih oblika pripremljenosti za krizne situacije kako bi one bile prevladane sa što manje ljudskih žrtava i drugih posljedica.