93 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 8. svibnja 2019. https://doi.org/10.20901/pm.57.1.05 Izvori, geneza i priroda secesionističke retorike u Republici Srpskoj ALEKSANDAR SAVANOVIĆ, ALEKSANDAR VRANJEŠ, NEVENKO VRANJEŠ, ŽELJKO BUDIMIR Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Banjoj Luci Sažetak Bosna i Hercegovina (BiH) je složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ta činjenica je posljedica građanskog rata 1992-95. godine, koji je promijenio etničku strukturu BiH. U institucional- nom smislu entitetima je u Dejtonu dat vrlo visok nivo političke samostal- nosti. Tzv. “entitetski veto” je nastao u Dejtonu i primjenjuje se u mnogim ključnim tijelima – od Doma naroda, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, do Predsjedništva BiH. Pored toga, tvrdi se da BiH nema tzv. unutrašnje priznanje i mnogi od aktera na političkoj sceni zagovaraju radikal- ne ustavne promjene koje bi narušile ili čak potpuno promijenile “Dejtonsku” arhitekturu BiH. Imajući u vidu ove faktore, ne iznenađuje prisutnost secesio- nističke retorike u političkom prostoru BiH. U ovom radu analiziraćemo sece- sionističku retoriku u Republici Srpskoj (RS) i pokušaćemo da opišemo mo- guću secesionističku strategiju u njenim glavnim linijama. Cilj nam je utvrditi da li se može reći da secesionistički argumenti, retorika i eventualno politike predstavljaju integralnu strategiju i koherentnu političku platformu ili su mo- tivisane dnevnopolitičkim razlozima. Takođe ćemo pokušati utvrditi koliko je ova secesionistička retorika institucionalizovana, tj. koliko je zastupljena u zvaničnim dokumentima institucija RS i/ili glavnih političkih stranaka, a ko- liko ostaje na nivou društvenih pokreta i/ili pojedinačnih političkih subjekata. Ključne riječi: Secesija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Ustav Bosne i Hercegovine, Dejtonski mirovni sporazum 1. Uvod Secesionizam u Evropi nastavlja da postoji kao jedno od ključnih pitanja kako po- litičke teorije tako i prakse. Čitav je niz regija, federalnih jedinica, teritorija koji, manje ili više otvoreno, propagiraju i žele vlastitu političku samostalnost: Baskija i Politička misao, god. 57, br. 1, 2020, str. 93-126