464 HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. LXXIII (2020), br. 2, str. 437–501 Daniel Schönpfug, A World on Edge: Te End of the Great War and the Dawn of a New Age, New York: Metropolitan Books, 2018, 320 str. Daniel Schönpfug, njemački povjesničar i profesor sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, u knjizi A World on Edge donosi sažet prikaz erupcije nasilja, ratova i društveno-političkih kriza nakon Prvog svjetskog rata, ali i nadu u „novo doba“ analizirajući životne priče značajnih europskih i svjetskih umjetnika, intelektualaca, političara i vojnika na kraju Velikog rata i u prvim godinama nakon tog sukoba. Knjiga sadrži šest poglavlja (Te Beginning of the End; A Day and an Hour; Revolutions; Dreamland; A Deceptive Peace; Te End of the Beginning), ne računajući Prologue i Epilogue, te prikaze slika i crteža poznatih umjetnika (poput We are Making a New World Paula Nasha iz 1918. godine ili St. George and the Dragon Britona Riviére iz 1909. godine) koji se uspoređuju s društvenom situacijom poslijeratne Europe i svijeta. Knjiga ne sadrži senzacionalna historijska otkrića analiziranjem već poznate arhivističke građe ili pronalaskom neobrađenih dokumenata – u njoj se obrađuju već objavljeni izvori, a prvenstveno dnevnici, korespondencije i autobiografje navedenih protagonista. Njihovi živo- ti analizirani su metodom isprekidanih životnih isječaka, to jest fragmentacijom njihovih ži- votnih iskustava nakon Prvoga svjetskog rata. Cilj knjige nije upoznavanje čitatelja s važnim intelektualcima i političarima prve polovice 20. stoljeća, nego prikazati narativ nasilja i velike tragedije koja je pogodila Europu i svijet, a koja nije završila u studenom 1918. godine. Osobe su ustvari „medij“ putem kojeg se iznosi takav narativ, a sličnu metodu koristi i britanski po- vjesničar Philipp Blom u Vrtoglavim godinama i Rastrganim godinama. Ljudi u knjizi imali su svoja subjektivna viđenja poslijeratnih događaja kao i percepcije prijeratnog svijeta te percepciju njegove budućnosti, a autor navodi kako sadržaj njihovih dnevnika i autobiografja može biti i kontradiktoran sadržaju povijesnih knjiga. Međutim, Schönpfug ponekad „prebrzo“ prelazi s jedne osobe na drugu, nerijetko čak nakon nekoliko rečenica njihova zapisa. Također, iako bi zaključak autora trebao zaokružiti sva životna iskustva koja Schönpfug sagledava u svojoj knjizi, autor u zaključku navodi samo opise zadnjih dana života glavnih protagonista zbog čega cijela knjiga nije u potpunosti zaokružena u cjelinu. Još jedan problem knjige može biti pitanje kome preporučiti ovu knjigu, to jest kome bi ona bila namijenjena. Oni koji nisu upoznati u potpuno- sti s Prvim svjetskim ratom i njegovim značajkama mogu se izgubiti u informacijama koje autor iznosi ili će teže pohvatati narativ priče – no, knjiga bi ih mogla zainteresirati za neke osobe ili procese Velikog rata. Kao što smo već naveli, Schönpfug prikazuje narativ nasilja poslije 1918. godine interpre- tirajući godine nakon Velikog rata kao godine u kojima se on nastavio – naravno uz određene preinake. Rat, koji je „završio“, ustvari se fragmentirao i decentralizirao – više se ne vodi na fron- tovima rovovskim ratom u konstantnom stalemateu kao što se vodio četiri godine, nego su se rovovi zamijenili ulicama gradova. Nasilje više nije centralizirano samo u Europi – ono se širi u Indiju (gdje Mahatma Gandhi pokušava nenasilnim putem i metodom građanske neposlušnosti osloboditi Indiju od Velike Britanije), Irsku (u kojoj bjesni rat koji zahvaća sve više žrtava, poput irskog aktivista Terencea MacSwineyja koji umire u britanskom zatvoru zbog posljedica štrajka