333 Ključne riječi: radnik migrant, zdravstveni rizici, životni i radni uvjeti SAŽETAK: Radnik migrant je svaki radnik koji je radio ili radi na poslu za koji dobiva naknadu u državi čiji nije državljanin. U radnike migrante ubrajaju se i skupine radnika koje u sklopu svojeg zanimanja rade u inozemstvu ili poslovno putuju. Globalizacija dovodi do stalnog porasta broja radnika migranata. Radnici migranti najčešće žive u lošim uvjetima, često rade na radnim mjestima gdje je niska razina zaštite na radu i na dulje vrijeme izbivaju iz obitelji. Često su izloženi visokom riziku od ozljeda na radu. Podložni su raznim bolestima, od kojih mnoge izravno smanjuju njihovu radnu sposobnost. Uz to, veliki dio radnika migranata izložen je zaraznim bolestima poput tuber- kuloze i hepatitisa te sve raširenijoj zarazi virusom humane imunodefcijencije (HIV). *Dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., spec. med. rada i sporta (mbubas@hzzzsr.hr), dr. sc. Bojana Knežević, dr. med., spec. med. rada i sporta, Dijana Krišto, dr. med., Marina Mihalinac-Bolanča, dr. med., Natalija Pejnović, dipl. ing., prim. dr. sc. Ana Bogadi-Šare, spec. med. rada, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10000 Zagreb. UDK 314.74:613.6 PRIMLJENO: 21.11.2012. PRIHVAĆENO: 12.8.2013. UTJECAJ ŽIVOTNIH I RADNIH UVJETA NA ZDRAVLJE RADNIKA MIGRANATA M. Bubaš, B. Knežević, D. Krišto, M. Mihalinac-Bolanča, N. Pejnović, A. Bogadi-Šare* SIGURNOST 55 (4) 333 - 339 (2013) PREGLEDNI RAD UVOD Rastom nezaposlenosti u nerazvijenim ze- mljama te zbog sve veće potražnje za nestručnom radnom snagom u razvijenim zemljama prati se stalni porast broja radnika migranata (Prevention and Control of Tuberculosis in Migrant Farm…, 1992., Dever, 1991.). Naprosto, sve je veća po- treba u razvijenim ekonomijama za radnicima koji će obavljati one poslove koje domicilno stanovništvo ne želi raditi. Rezultat globaliza- cije je migriranje milijuna ljudi i njihovih obi- telji iz domicilnih zemalja u razvijene zemlje. Tako u Hrvatskoj prema nekim izvorima ima oko 50.000 radnika migranata, među kojima je najvi- še pomoraca (35.000), slijede građevinski radni- ci kojih je okvirno jedna petina u ukupnom broju (oko 10.000), a vozača kamiona ima najmanje, svega 10 % (5.000); (Greiner, 2009.). Ipak, taj broj je promjenjiv iz godine u godinu i prilično nepouzdan jer je populaciju koja migrira teško nadzirati s obzirom da migracije nisu organizira- ne i nema potpune evidencije tako da nije posve poznato gdje i na koliko dugo radnici odlaze na rad u inozemstvo. Od radnika migranata u Hr- vatskoj je najtočniji podatak o broju pomoraca s obzirom da je to populacija radnika čiji su odlas- ci najbolje evidentirani. Smatra se da je trenutno u svijetu oko 80 milijuna radnika migranata, a najmanje njih 15 % nema reguliran radni satus, tj. rade u sivoj ekonomiji bez ikakvih socijalnih i radnih prava. Procjenjuje se da je u 2004. godini od 90 milijuna migranata bilo ukupno 10 do 15 milijuna ilegalnih migranata. Postoje razne def- nicije radnika migranta. No, svaka zemlja stvara svoje defnicije da bi regulirala razne kategorije putnika ili novopridošlica. Migranti mogu biti defnirani prema njihovom pravnom statusu, na- rodnosti, zatim trajanju migracije ili razlozima za migraciju. Demografska istraživanja migracija