CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION 33 M. Kiš et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition 14 (1 − 2), 33 − 38 (2019) PREGLEDNI RAD Ciklopiazonična kiselina: toksičnost i pojavnost nedovoljno istraženog mikotoksina Cyclopiazonic acid: toxicity and prevalenece of insufciently investigated mycotoxin Maja Kiš 1 *, Ana Vulić 2 , Ivana Kmetič 3 , Tina Lešić 2 , Teuta Murati 3 , Jelka Pleadin 2 1 Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Laboratorij za mikrobiologiju hrane i hrane za životinje, Za- kmardijeva 10, 48260 Križevci, Hrvatska 2 Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za analitičku kemiju, Savska cesta 143, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Laboratorij za toksikologiju, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska *Corresponding author: kis.vzk@veinst.hr Sažetak Mikotoksini su proizvodi sekundarnog metabolizma toksikogenih plijesni koji predstavljaju vrlo česte onečišćivače hrane i hrane za živo- tinje. Ciklopiazonična kiselina (CPA) je indol-tetraminska kiselina koju sintetiziraju različite plijesni iz rodova Penicillium (P. griseofulvum, P. camemberti, P. commune, P. dipodomyicola) i Aspergillus (A. favus, A. oryzae, A. tamarii). CPA je prirodni kontaminant hrane biljnog (kukuruz, kikiriki, riža) i animalnog podrijetla, uključujući mlijeko, sir i suhomesnate proizvode. Česta zajednička pojavnost CPA i afatoksina u hrani i hrani za životinje upućuje na moguće sinergističko djelovanje. Iako toksični učinci CPAnisu detaljno proučeni, kod pojedinih životinjskih vrsta dokazano je tremorgeno, neurokemijsko i imunosupresivno djelovanje. S obzirom da je CPAslabo istražen mikotoksin, nužna su daljnja istraži- vanja njegove toksičnosti, pojavnosti te sinergističkog učinka više različitih mikotoksina koji se mogu nalaziti u istoj namirnici. Ključne riječi: ciklopiazonična kiselina, toksičnost, pojavnost, hrana, hrana za životinje Abstract Mycotoxins are secondary metabolism products of toxigenic fungi that represent common contaminants of food and feed. Cyclopiazonic acid (CPA) is an indole-tetramic acid synthesized by moulds of the genera Penicillium (P. griseofulvum, P. camemberti, P. commune, P. dipo- domyicola) and Aspergillus (A. favus, A. oryzae, A. tamarii). CPA is a natural contaminant of vegetal products (corn, peanuts, rice) and food of animal origin including milk, cheese and fermented meat products. Common co-occurence of CPA and afatoxins indicates a possible synergistic efect. Although the toxicity of CPA was not examined in detail, some animal species confrmed its tremorgenic, neurochemical and immuno- supressive properties. Given the scarcity of the data about CPA, further research of its toxicity, prevalence and synergistic efects of diferent co-occuring mycotoxins, are required. Keywords: cyclopiazonic acid, toxicity, prevalence, food, feed Uvod Onečišćenje hrane plijesnima predstavlja ozbiljnu prijet- nju zdravlju ljudi i životinja, posebice kada se radi o plijesni- ma koje imaju sposobnost sinteze mikotoksina. Mikotoksini su heterogena skupina sekundarnih metabolita plijesni s učesta- lom prisutnošću na žitaricama, proizvodima na bazi žitarica, začinima, sušenom voću, orašastim plodovima te proizvodima životinjskog podrijetla. Čimbenici koji utječu na nastanak pli- jesni i pogoduju biosintezi mikotoksina odnose se na prisutnost spora plijesni, prikladnu relativnu vlažnost, temperaturu, aera- ciju, prisutnost insekata i fzičko oštećenje supstrata (Sforza i sur., 2006; Pleadin i sur., 2012). Do kontaminacije mikotok- sinima može doći tijekom bilo koje faze proizvodnog proce- sa, a zbog svoje kemijske i toplinske stabilnosti, otporni su na različite uvjete tijekom prerade i proizvodnje hrane (Pleadin i sur., 2017). Mikotoksini uzrokuju pojavu mikotoksikoza, bolesti koje imaju genotoksično, nefrotoksično, citotoksično, estrogeno i teratogeno djelovanje u brojnim organizmima. U svrhu zaštite javnog zdravlja od toksičnih učinaka mikotoksina vrlo je važna uspostava smjernica i odredbi zakonodavstva te procjena rizika na nivou svake zemlje (IARC, 1993). Iako su za spriječavanje štetnih utjecaja mikotoksina na zdravlje ljudi i životinja razvi- jene mnoge strategije, za sada još nije razvijena jedinstvena metoda koja bi bila podjednako učinkovita za sve mikotoksine u različitim supstratima (Pleadin i sur., 2017). S obzirom da je globalna prisutnost mikotoksina u hrani i hrani za životi-