K. RISTIĆ i dr. INFRASTRUKTURA KVALITETA GPS MERENJA 236 TEHNIKA – NAŠE GRAĐEVINARSTVO 69 (2015) 2 Infrastruktura kvaliteta GPS merenja KORNELIJA T. RISTIĆ, Univerzitet u Banjoj Luci, Stručni rad Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Banja Luka, Bosna i Hercegovina UDC: 007:528.28]:004 SANJA S. TUCIKEŠIĆ, Univerzitet u Banjoj Luci, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Banja Luka, Bosna i Hercegovina ANKICA R. MILINKOVIĆ, Vekom Geo, Beograd Suština rada usmerena je na uspostavljanje infrastrukture kvaliteta GPS merenja, kroz praktične pri- mere obezbeđenja, poverenja u krajnji rezultat etalonirane GPS opreme. Primenjena je standardna metoda propisana u referentnom dokumentu ISO 17123-8 i nestandardna metoda koja nije propisana referentnim dokumentom već razvijena od strane laboratorije. Za praktičan primer korišćena je šesto- godišnja analiza stabilnosti frekvencije kvarcnog oscilatora GPS prijemnika, koji je predmet stalnog etaloniranja od strane akreditovane laboratorije. Ključne reči: kvalitet, GPS prijemnik, oscilator, stabilnost frekvencije 1. UVOD Cilj rada je da ilustruje infrastrukturu kvaliteta geodetskih merenja, dobijenih na osnovu opažanja glo- balnim sistemom pozicioniranja (Global Positioning System – GPS). Naime, u oblasti satelitske geodezije oseća se nedostatak onih aspekata osiguranja i kontrole kvaliteta merenja koji su u slučaju terestričkih metoda relativno dobro poznati. Zadatak je da se ispita stabilnost frekvencije osci- latora GPS prijemnika. Izvršeno je višegodišnje po- smatranje ponašanja frekvencije oscilovanja, ne bi li se uočio određeni trend starenja kvarcnog oscilatora. Ujedno, rezultati dobijeni višegodišnjim etaloniranjem jednog te istog GPS prijemnika mogu pokazati i po- stojanost primenjene metode, odnosno obezbediti po- verenje u krajnji rezultat etaloniranja. Istraživanje ka- rakteristika GPS prijemnika zasnovano je na meto- dama i modelima laboratorijskih merenja i terenskih eksperimenata, čije su kompetencije potvrđene od stra- ne nacionalnog tela za akreditaciju (Akreditaciono telo Srbije – ATS), a definisane i primenjene od strane akreditovane laboratorije za etaloniranje. Uz ova dva primarna cilja, kroz teorijski i praktični deo celokupnog rada iskristalisana je uloga, značaj i delovanje svake komponente infrastrukture kvaliteta ponaosob. Adresa autora: Kornelija Ristić, Univerzitet u Banjoj Luci, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Ba- nja Luka, Vojvode Stepe Stepanovića 77 Rad primljen: 21.10.2014. Rad prihvaćen: 27.10.2014. 2. GLOBALNI SISTEM POZICIONIRANJA U GEODEZIJI I KARAKTERISTIČNE GRUPE GREŠAKA Globalni sistem pozicioniranja razvijen je od stra- ne američkog Ministarstva odbrane (Department of Defense - DoD). U početku GPS je isključivo korišćen za vojne svrhe, a kasnije je stavljen na raspolaganje za civilnu upotrebu. U razvoju jednog ovakvog sistema, težilo se da budu ispoštovana sledeća tri aspekta: 1. Obezbediti korisniku sposobnost određivanja po- zicije, brzine i vremena, nezavisno od toga da li je korisnički interfejs mobilan ili pasivan (u stanju kretanja ili mirovanja); 2. Obezbediti 3D pozicioniranje, sa visokim stepe- nom tačnosti i preciznosti, nezavisno od spoljnih vremenskih uslova; 3. Obezbediti visokokvalitetnu i korisnu civilnu upotrebu. Ubrzan razvoj satelitskih navigacionih sistema do- neo je revoluciju, kako u mnogim oblastima društvenih delatnosti, tako i u oblasti geodezije. Danas se gotovo svaki zadatak u inžinjerstvu može realizovati prime- nom satelitskih navigacionih sistema. GPS ima široku primenu u pozicioniranju i navigaciji na kopnu, moru i u vazduhu, zatim u oblasti premera, kartografije, geo- grafskih informacionih sistema, u praćenju pomeranja Zemljine kore, određivanju tačnog vremena i slično. Globalni pozicioni sistem sastoji se od tri ključna seg- menta [1], [2]: 1) kosmički, 2) kontrolni i 3) korisnički.