Organizacija znanja, 24 (1–2), 2019, 1924001, https://doi.org/10.3359/oz1924001 Strokovni članek / Professional article Kompetencije knjižničara i informatologa: izazovi u vremenu društvenih i kulturnih promjena Competencies of librarians and informatologists: challenges in the time of social and cultural changes Tatjana Aparac-Jelušić 1 SAŽETAK: U članku se raspravlja o kompetencijama knjižničara i informatologa, nesuglasju oko nazivlja te nastojanjima da se istražuju razni utjecaji na akademsko obrazovanje u polju informacijskih znanosti. Ukazuje se na promjene u europskom obrazovnom prostoru i izazove koji su potaknuli pokretanje i financiranje EINFOSE projekta. Posebna se pažnja usmjeruje prema kompetencijama knjižničara i informatologa iz motrišta EINFOSE projekta. KLJUČNE RIJEČI: akademsko obrazovanje, knjižničari, informatolozi, kompetencije, EINFOSE projekt ABSTRACT: In this paper we discuss the competencies of librarians and informatologists, terminological disagreements as well as attempts to investigate the various paths of influence on academic education in the field of Information sciences. We focus on changes in European educational arena and stimulus that encouraged the start-up and funding of EINFOSE project. Special attention is paid towards competencies of librarians and informatologists from the perspective of EINFOSE project. KEYWORDS: academic education, librarians, informatologists, competencies, EINFOSE project 1 Uvod Rasprave o kompetencijama knjižničara i informatologa postaju u posljednje vrijeme sve intenzivnije. Kao prvo, razvidno je nesuglasje kada je riječ o samim nazivima profesija (na primjer, knjižničar, informatolog, informacijski stručnjak), ali i kada je riječ o novim profilima koji se javljaju i za koje se traže odgovarajuće kompetencije i primjereno nazivlje. Opredijelili smo se za dva naziva informacijskih stručnjaka koje pratimo u ovome radu: knjižničare i informatologe. O knjižničarskoj profesiji i kompetencijama knjižničara napisano je mnogo radova tijekom 20. stoljeća. O informatolozima se, međutim, još uvijek govori sporadično, a kad ih se spominje, češće se koristi naziv informacijski stručnjak / znanstvenik prema engleskoj sintagmi information specialists / information scientists. Kako smatramo da je uporaba naziva za profesiju, sastavljenog od dviju riječi, nepodesna te da ta sintagma na engleskom jeziku ne odražava jasno o čemu se radi, priklonili smo se terminu 'informatolog', slijedom prakse izvođenja niza drugih naziva sa sufiksom –log (sociolog, pedagog, mikrobiolog, tehnolog i drugi). Polazeći od latinske osnove 'informare' i dodajući nastavak koji proizlazi iz grčke riječi 'lógos', složen je izraz informatolog, kako bi se uputilo na to da se radi o osobama koje se bave proučavanjem informacija i djelovanjem u širokom spektru informacijsko-komunikacijskog lanca. Informatolog još nije na ljestvici reguliranih profesija, ali se razumijeva da se njegove Članak je nastao na osnovu istoimenog pozvanog izlaganja na konferenciji COBISS 2018, 28. 11. 2018. Nekoliko dijelova članka oslanjaju se na poglavlje o preporukama iz dokumenta Policy Recommendations for Entry Requirements and Harmonization of Learning Outcomes, koji je izrađen u sklopu projekta EINFOSE. 1 Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, u miru, Mrkopalj, Hrvatska, aparact@gmail.com.