Privredna kretanja i ekonomska politika 129 / 2011. 87 Rational Choice PRIKAZ KNJIGE Itzhak Gilboa Cambridge, MA: The MIT Press, 2010, 296 str. “ [Rational choice paradigm] may seem like mental acrobatics. Rather than admitting that [it] is very restricted, we come up with redefinitions of concepts to save the principle we were trying to promote.” (str. 9) U okviru društvenih znanosti teško je, gotovo nemoguće, pronaći teoriju koja daje točna objašnjenja i predviđanja ponašanja pojedinaca ili skupina. Složenu kakva jest, društvenu je stvarnost teško objasniti, a još teže predvidjeti. Pojedine teorije, bez obzira iz koje od društvenih znanosti potjecale, po prirodi stvari nužno nude samo približna objašnjenja pojava koje su predmet njihova izučavanja. Ako su pojedinačne teorije formulirane na način da ih je moguće falsificirati (Popper) suočavanjem s empirijskim opažanjima – što je, čini se, nužno za napredak znanosti – onda će svaka od tih teorija prije ili kasnije biti falsificirana 1 . Međutim, pored teorija namijenjenih objašnjavanju ili predviđanju specifičnih pojava, postoje i širi sustavi mišljenja, sublimacije zajedničkih elemenata pojedinih teorija, koje nazivamo paradigmama. Kao takve, paradigme, za razliku od teorija od kojih su sazdane, po definiciji nije moguće falsificirati empirijskim metodama, što ih nikako ne čini manje korisnima za napredak znanosti. Naprotiv, upravo je ta robusnost ono što ih čini važnim alatom organiziranja naših 1 Po Karlu Popperu, neku je teoriju (teorem, propoziciju, hipotezu) moguće falsificirati ako ju je moguće empirijski testirati. Kada su nalazi neke vjerodostojne empirijske metode u nesuglasju s teorijom koja se testira, kažemo da smo tu teoriju falsificirali. To, međutim, ne znači da je ista teorija kriva. OSVRTI I PRIKAZI