646 BILJNI LEKAR / PLANT DOCTOR, 48, 6/2020 KOROVI KORENASTOG POVRĆA I MOGUĆNOSTI NJIHOVOG SUZBIJANJA Bojan Konstantinović, Milena Popov, Nataša Samardžić, Tijana Stojanović Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet E-mail: milena.popov@polj.uns.ac.rs Izvod Ograničen broj dozvoljenih herbicida za primenu u usevima mrkve, cvekle, celera i paštrnaka, kao i raznolikost korovske populacije koja se u ovim usevima javlja, otežavaju uspešnu kontrolu korova, zbog čega je neophodno sprovođenje preventivnih mera kako bi se maksimalno redukovao broj korova na njivi tokom vegetacije. U preventivne mere ubrajaju se poštovanje plodoreda i korišćenje malča. Trenutno su u Srbiji, za suzbijanje korova u usevu mrkve registrovani preparati na bazi tri aktivne materije: pendimetalin, kletodim i propakvizafop, za primenu u cvekli na bazi jedne aktivne materije – metamitron, dok u slučaju pa- štrnaka i celera kod nas nema registrovanih herbicida. S obzirom na rastući pro- blem pojave rezistentnosti korova na herbicide, od izuzetnog je značaja primena antirezistentne strategije koja obuhvata: rotaciju herbicida različitih mehanizama delovanja, minimalnu primenu herbicida i rotaciju useva u plodoredu. Ključne reči: korovi korenastih kultura, kletodim, pendimetalin, propakvi- zafop, metamitron UVOD Za povrtarsku proizvodnju u Srbiji postoje povoljni klimatski uslovi. Ipak, ona čini svega 9% od ukupno zasejanih poljoprivrednih površina a isti toliki pro- centualni udeo ima i u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda. Što se proi- zvodnje korenastog povrća tiče, najznačajnija je proizvodnja mrkve, čiji je udeo u strukturi povrtarske proizvodnje u R. Srbiji oko 2,9% (Kosanović i Rakić, 2018). Prinos mrkve varira u intervalu od 50–100 hiljada tona godišnje i u korelaciji je sa zahtevima tržišta i kvalitetom proizvodnje, koji često karakteriše nizak tehno- loški nivo i neadekvatna zaštita useva od bolesti, štetočina i korova. Stanje zakorovljenosti kao i foristički sastav i građa korovskih zajednica u usevima korenastog povrća su slabije proučeni u našoj zemlji. Generalno, po- većana zakorovljenost mnogo značajnije ispoljava štetno delovanje u povrtarskoj nego u ratarskoj proizvodnji. Veliki međuredni prostor, kao i sporo nicanje i rast DOI: 10.5937/BiljLek2006646K