Hrvatski filmski ljetopis 26 100 BROJEVA LJETOPISA 100 / 2019 UDK: 792.54(497.5)"1846":791-21(497.5)"1944" Irena Paulus Lisinski i Ljubav i zloba: o sličnostima sudbina prvoga hrvatskoga zvučnoga dugometražnoga igranoga flma i prve hrvatske nacionalne opere Sažetak: Moglo bi se reći da su sudbine prvoga hrvatskoga zvučnoga dugometražnoga igranoga flma Lisinski redatelja Oktavijana Miletića, koji je premijerno prikazan 1944, i prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba, koju je napisao Vatroslav Lisinski i koja je praizvedena 1846, tekle paralelno. Njihova je povijesna važnost ned- vojbena, no obično se ističe bez posebnog preispitivanja. A kada se dva djela stave jedno uz drugo, uočit će se bliskost opere i flma. Pa tako i pitanje nacionalnoga u operi (postoje li u njoj, uz jezik, i drugi nacionalni elemen- ti, vezani uz samu glazbu), odnosno negativno nacionalnoga u flmu (“ustaški flm”, “tipična tvorevina NDH”). Atmosfera političkih okruženja u doba njihova nastanka (hrvatski narodni preporod za operu, odnosno Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska za flm) svakako je utjecala na “ondašnju” i “današnju” recepciju. A tu je i pitanje kvalitete obaju djela koje će sugerirati da “važnost” i “vrijednost” ne idu uvijek ruku pod ruku. U svakome slučaju, komparacija opere Ljubav i zloba i flma Lisinski trebala bi pridonijeti utvrđivanju njihove povijesne važ- nosti, njihovoj novoj valorizaciji te njihovoj mogućoj repopularizaciji u Hrvatskoj (a možda i šire). Ključne riječi: Vatroslav Lisinski, Oktavijan Miletić, Ljubav i zloba, Nezavisna Država Hrvatska, hrvatski narodni preporod, povijest, amaterstvo, zvučni flm, nijemi flm, nacionalna opera, autor Prvi hrvatski dugometražni zvučni igrani flm Lisinski (1944) prati posljednjih desetak go- dina života autora prve hrvatske nacionalne opere. Za njegovu je realizaciju bio zaslužan pio- nir hrvatske kinematografje Oktavijan Miletić (1902–1987), koji se prihvatio režije, a na sebe je preuzeo i snimateljski posao. Osim toga on je, zajedno s producentom i montažerom Brankom Marjanovićem, razradio početni scenarij koji je napisao novinar i likovni kritičar, a poslije i re- datelj Milan Katić. 1 Jedan od ciljeva flma Lisinski bio je prikazati nastanak i prvu izvedbu opere Ljubav i zloba. Operu je tada, 1846, režirao Eduard Hörnstein, a ansamblom je dirigirao Eduard Angel – obojica članovi njemačke kazališne družine koja se nalazila u Zagrebu. Za scenografju bio je zaslužan dekorater Steiner, 2 a u operi je kao kostimograf sudjelovao i zagrebački krojač Ćiril Milošević. Raskoši je pridonijelo i to što je sam biskup Juraj Haulik iz biskupskoga dvora posudio starinsko oružje i sagove, a primadona je k tome “na sebi imala obiteljski nakit vrijedan oko 100 tisuća forinti” (usp. Barbieri, 2010). Prve javne susrete sa širokom publikom dva iznimno važna djela za Hrvatsku, od kojih je jedno flmsko, a drugo glazbeno, dijeli tek nešto manje od stotinu godina. Otuda povezanost nekih 1 Katić je završio dirigiranje na zagrebačkom Kon- zervatoriju, pa je to vjerojatno jedan od razloga zašto je izabran da napiše scenarij za flm o Lisinskom. (usp. <htp://kinotuskanac.hr/director/katic-milan>) 2 U izvorima (Županović, 2003, Barbieri, 2010) se ne navodi Steinerovo ime.