78 48 th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia IZVORNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj folijarnih gnojiva na mineralni sastav gomolja krumpira (Solanum tuberosum L.) Tea Horvat 1 , Milan Poljak 1 , Boris Lazarević 1 , Zlatko Svečnjak 1 , Jelena Ilić-Dreven 1 , Sanja Slunjski 1 , Tomislav Ćosić 1 , Tomislav Karažija 1 1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska (thorvat@agr.hr) Sažetak Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj folijarnih gnojiva na mineralni sastav gomolja krumpira. Poljski pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Drin i Stopit) te kontrolom provedeni su u četiri ponavljanja po shemi slučajno-bloknog rasporeda. Značajno najmanja koncentracija dušika i fosfora u gomolju utvrđena je pod utjecajem tretmana Stopit. Između tretmana Drin, Epso Salt i kontrole nije utvrđena značajna razlika u koncentraciji dušika i fosfora u gomolju. Koncentracija kalija i kalcija u gomolju krumpira značajno je varirala pod utjecajem tretmana u vegetacijskim sezonama. Nije utvrđen značajan utjecaj tretmana na koncentraciju magnezija u gomolju krumpira. Ključne riječi: gomolj krumpira, folijarna gnojiva, mineralni sastav Uvod Bitan čimbenik u tehnologiji proizvodnje krumpira (Solanum tuberosum L.) za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete gomolja predstavlja gnojidba krumpira (Horvat i sur., 2006.). Različite regije uzgoja krumpira kao i tehnologije uzgoja uključujući gnojidbu mogu se odraziti na kvalitetu krumpira u smislu promjena u mineralnom sastavu gomolja (Poljak i sur., 2006.). Rivero i sur. (2003.) navode da je mineralni sastav krumpira pod utjecajem mnogih faktora kao što su kultivar, tlo, klima, agrotehničke mjere, ishrana, skladištenje. Pri povećanim potrebama hranjiva u određenim fazama razvoja krumpira (nalijevanje gomolja) preporučuje se folijarna gnojidba putem listova i stabljike (Horvat i sur., 2011.). Zamijećeni efekti folijarne gnojidbe uključuju povećanje prinosa i kvalitete gomolja (Boliglowa i Dzienia, 1999.; Mousavi i sur., 2007.). Mineralni sastav sorata krumpira uzgajanih na području Hrvatske kao i utjecaj folijarne gnojidbe na mineralni sastav gomolja nedovoljno je poznat. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi utjecaj folijarnih gnojiva na mineralni sastav gomolja krumpira. Materijal i metode Poljski pokusi na krumpiru provedeni su tijekom vegetacijske sezone 2004. i 2005. na obiteljskom gospodarstvu u Belici. Sadnja naklijalog gomolja krumpira sorte Courage provedena je strojno s razmacima između redova od 75 cm, a u redu 33 cm. Osnovna gnojidba tla provedena je s 700 kg ha -1 NPK 7:20:30 i 200 kg ha -1 KAN-a prije sadnje te prihrana s 150 kg ha -1 KAN-a. Pokusi s tri tretmana folijarne gnojidbe (Epso Salt, Drin i Stopit) te kontrolom (bez primjene folijarnih gnojiva) provedeni su u četiri ponavljanja po shemi slučajno-bloknog rasporeda. Svaka osnovna parcelica sastojala se od 8 redova krumpira, površine 60 m 2 . Epso Salt predstavlja magnezij-sulfatno gnojivo (16% MgO, 13% SO 4 ) sa 1% B i 1% Mn. Drin je fiziološki biostimulator koji sadrži L-alfa aminokiseline 39% (alanin, arginin, asparginska kiselina, cistein, metionin, fenilalanin, prolin, serin, treonin, triptofan). Stopit predstavlja 16,8%-tni CaO. Gnojidba folijarnim tretmanima provedena je u intervalima od deset dana, u pet navrata, u periodu od početka formiranja gomolja do faze fiziološke zrelosti po uputama proizvođača (Epso Salt u dozi