395 * Doc. dr. sc. Arkadiusz Krasicki, Teološko-katehetski odjel, Sveučilište u Zadru, Ulica dr. Franje Tuđmana 24i, 23 000 Zadar, Hrvatska, akrasicki@unizd.hr ** Doc. dr. sc. Elvis Ražov, Teološko-katehetski odjel, Sveučilište u Zadru, Ulica dr. Franje Tuđmana 24i, 23 000 Zadar, Hrvatska, erazov@unizd.hr Radna nedjelja u Hrvatskoj iz perspektive svetopisamskoga sedmoga dana Arkadiusz KRASICKI* – Elvis RAŽOV** • htps://doi.org/10.31823/d.29.3.6 • UDK: 27-23-42:331.31(497.5) • Pregledni članak Primljeno: 11. prosinca 2020. • Prihvaćeno: 24. rujna 2021. Sažetak: U radu se istražuju razlozi zbog kojih u Hrvatskoj nakon demokratskih promjena, unatoč mnogim aktivnostima udruga civilnoga društva i same Crkve, nema neradne nedjelje za one djelatnosti koje nisu nužne za održavanje redovitoga ži- vota društva i države. Analizom biblijskih tekstova koji govore o »šabatu« ili o sedmom danu te uspoređivanjem iskustva izlaska izraelskoga naroda iz egipatskoga sužanjstva, jer Bog zahtijeva prinošenje žrtve u slobodi, s naporima današnjih vjernika u Hrvatskoj da nedjelju proslave neradno i u slobodi pokazuje se iz vjerničke perspektive razlika između biblijske matrice i sadašnjih neuspješnih pokušaja. Naime u Bibliji je jasan naglasak na pravu i dužnosti vjernika da prvotno iska- žu slavu Bogu, iz čega proizlazi sloboda i odmor, dok se u da- našnjim pokušajima više naglašava, ne ispuštajući prethodno, pravo na odmor, obiteljsko zajedništvo i sl. Ključne riječi: nedjelja, neradna nedjelja, šabat, štovanje Boga, sloboda, odmor. Uvod Nedjelja kao dan Gospodnji poziva na slavljenje Boga koji zahtijeva nedjelovanje, a daruje slobodu i odmor. Činjeni- ca je da u suvremenoj Hrvatskoj, unatoč zakonskom pravu na odmor, to se pravo sve više krši, a osobito se ne kon- zumira u nedjelju u onim djelatnostima čiji rad nije nužan za život zajednice. U radu se stoga utvrđuje razlika između prakse i zakonske norme u totalitarnom vremenu i u vrije- me demokratske Hrvatske. Postavlja se pitanje koji su ra- zlozi za takvu praksu.