181 Josip Dukić Život i rad Joze Kljakovića izvan Hrvatske (1943. – 1968.) Josip Dukić HR, 21000 Split Katolički bogoslovni fakultet u Splitu Zrinsko-Frankopanska 19 U ovom radu obrađuje se život i rad hrvatskoga slikara i pisca, Solinjanina Joze Kljakovića u razdoblju od dva i pol desetljeća, točnije njegov prvi boravak i rad u Zavodu za vrijeme i neposredno nakon rata (od 21. svibnja 1943. do 26. studenoga 1947.), odlazak i boravak u Argentini (od 26. studenoga 1947. do početka ili sredine travnja 1956.), drugi boravak i djelatnosti u Rimu (od početka ili sredine travnja 1956. do proljeća 1968.), te njegov povratak u Hrvatsku pred smrt 1. listopada 1969. Ključne riječi: Jozo Kljaković, Juraj Mađerec, Ivan Meštrović, Ivo Petrić, Ruža Petrić, Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu Uvod Glavna tema ovoga rada je život Joze Kljakovića u emigraciji, u Rimu i Buenos Airesu, i njegov doprinos hrvatskoj kulturi nastao u tim gradovima. 1 Pristanak da svojim radom ukrasi pročelje novopodignute zgrade Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima, rat u Hrvatskoj i sukob s Antom Pavelićem odveli su Kljakovića izvan Hrvatske. Nakon odlaska iz domovine, u Rimu i Buenos Airesu je proživio dvadeset i pet godina. Sveukupno, u Buenos Airesu živio je devet, a u Rimu, u dva navrata, šesnaest godina. Prvi boravak u Rimu, u Zavodu sv. Jeronima, trajao je od 21. svibnja 1943. do 26. studenoga 1947. Nakon toga Kljaković je otputovao u Argentinu, u Buenos Aires, gdje je ostao do početka ili sredine travnja 1956., kada se vratio u Rim gdje je ostao do proljeća 1968., kada se vratio u Hrvatsku. Kljaković je umro u Zagrebu 1. listopada 1969. Glavni izvor za ovaj rad su pisma Joze Kljakovića upućena brojnim osobama, kao i ona koja su upućena Kljakoviću ili nekim drugim osobama, a vezana su uz njega. Pisma se nalaze u arhivu Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, u kojem je Kljaković neko vrijeme boravio i radio. 2 1 Jozo Kljaković je uspio ostvariti zanimljiv i značajan literarni i likovni opus, koji, valja reći, do sada nije dostatno istražen i zaslužuje veću pažnju. O životu i radu J. Kljakovića ukratko preuzeo sam podatke iz: APHZSJ, Ostavština J. Kljakovića, Osobni dokumenti, Osnovni podaci o radu J. Kljakovića ispisani strojopisom na listu papira; G. de Chirico 1947; J. Kljaković 1952; J. Kljaković 1961; J. Bratanić 1964; Milan Ivanišević 1996; M. Ivanišević 1999; D. Kuščević 2000; Milan Ivanišević <2001>; J. Dukić 2001; R. Jarak 2007. Jozo Kljaković se rodio u Solinu 10. ožujka 1889., a umro u Zagrebu 1. listopada 1969. Prvi put je sudjelovao na izložbi u Zagrebu godine 1910. sa skupi- nom Medulić, nakon toga 1911. na međunarodnoj izložbi u Rimu, u Srpskom paviljonu. Poslije tih izložbi izlagao je u Londonu, Parizu, Genevi, Zürichu, Fi- ladeliji, Barceloni, Berlinu, Buenos Airesu i Beču. Osnovao je skupinu Zagrebačkih umjetnika i dao veliki doprinos u pripremi izložbe Pola vieka hrvatske umjetnosti. Bio je jedan od najaktivnijih članova Hrvatskog družtva umjetnosti, kustos Moderne galerije spomenutoga Društva i predsjednik Hrvatskog autorskog družtva. Predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kljaković je napisao oko 60 članaka, eseja i polemika; objavio je dvije knjige: U suvremenom kaosu, Buenos Aires 1952; Krvavi val, Rim 1961. Dvije knjige su ostale u rukopisu. Kljaković se bavio karikaturom, crtao je ilustracije (I. Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića; S. S. Kranjčević, Izabrane pjesme i Narodne pjesme; D. Šimunović, Alkar). Neposredno prije smrti priredio je album fotograija svojih karikatura, ali ga nije uspio tiskati. Ukrasio je freskama zgradu bivše Slavenske banke u Zagrebu, Trgovačko-obrtničku komoru i neke zgrade također u Zagrebu. Naslikao je freske u crkvi sv. Marka u Zagrebu, sv. Martina u Vranjicu, sv. Eustahija u Dobroti (Crna Gora) i Zvonimirovoj spomen-crkvi u Biskupiji kod Knina. Po nekim procjenama naslikao je oko 150 slika u tehnici ulja na platnu. Djelo po kojem je Kljaković posebno poznat su tri mozaika na pročelju zgrade Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. 2 Zahvaljujem rektoru Zavoda sv. Jeronima mons. dr. Juri Bogdanu što mi je omogućio proučavanje Kljakovićeve ostavštine. UDK: 75 Kljaković, J.“1943/1968” Primljeno: 28. srpnja 2008.