17 UTICAJ DUGOGODIŠNJEG ĐUBRENJA NA RADIOAKTIVNOST ZEMLJIŠTA Mirko GRUBIŠIĆ 1 , Dragi STEVANOVIĆ 2 , Mirjana STOJANOVIĆ 1 , Vedrana VULETIĆ 3 , Gordana PANTELIĆ 3 1) ITNMS, Beograd, Srbija, E-mail: m.grubisic@itnms.ac.yu , 2) Poljoprivredni Fakultet, Zemun, Srbija, E-mail: dragi@agrifaculty.bg.ac.yu 3) Inst. za medicinu rada i radiološku zaštitu, Beograd, Srbija SADRŽAJ U radu su prikazani rezultati kontaminiranosti smonice usled 35-godišnjeg kontinuiranog unošenja mineralnih đubriva u monokulturi pšenice i kukuruza. Izvori kontaminenata su prirodni apatiti koji se koriste kao izvor fosfora iz kojih se nije tehnološkim procesom izvršilo izdvajanje urana i pratećih toksičnih metala. Kao kontrola izvršeno je određivanje aktivnosti radionuklida u zemljištu na oglednoj varijanti gde nije bilo đubrenja tokom izvođenja ogleda i to za obe kulture posebno. Na osnovu toga nije dat akcenat samo hroničnog zagađivanja zemljišta radionuklidima primenom mineralnih đubriva već i transport u sistemu zemljište-biljka. Na osnovu merenja aktivnosti 40K, 137Cs, 238U, 235U, 226Ra, 232Th, 212Pb utvrđene su razlike u koncentraciji aktivnosti radionuklida uranovog niza između uzoraka smonice neđubrenih i đubrenih u dužem vremenskom periodu. 1. Uvod Zemljište kao značajna i nezaobilazna karika u lancu kruženja materije i energije u prirodi, svakodnevno je izloženo kontaminaciji, a posebno zemljišta koja se koriste u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tehnološki procesi koji se danas primenjuju u proizvodnji fosfornih đubriva iz fosfatnih ruda, apatita i fosforita, ne omogućavaju izdvajanje radionuklida-posebno urana. Preko 90 % urana iz fosfatnih ruda ostaje u finalnim proizvodima-mineralnim đubrivima. U Svetu se godišnje preradi oko 135 miliona tona fosfatnih ruda, i procenjuje se da se godišnje može uneti oko 21.000 t urana u zemljištima preko mineralnih đubriva (Dangić, 1995). Na osnovu podataka da se u Srbiji godišnje na njive unese oko 1500 t veštaćkih đubriva na bazi fosfora, procenjuje se da se sa tim količinama unese u životnu sredinu oko 210 t urana, odnosno do 30 g urana po hektaru. Treba istaći da 1.000.000 tona fosforita sa prosečnim sadržajem urana od 150 ppm, koliko se prosečno nalazi u rudama, sadrži 150 t urana ili 50 Tbg radioaktivnosti (Donne, 1999, Popović et al, 2001). U raspadu celog niza 238 U emituje se oko 50 intenzivnijih karakterističnih gama-linija pomoću kojih se u principu mogu dobiti podaci o aktivnostima članova niza. Analizom uzoraka iz površinskog horizonta zemljišta Morow placeva (Jones R.,1992), iz kontinualne proizvodnje kukuruza, sa i bez tretmana superfosfatima u periodu od 82 god. (1904-1985) zabeleženo je povećanje sadržaja urana u tretiranim zemljištima superfosfatima u proseku za 0.74 mg/kg ili 26 % u odnosu na netretirano zemljište.