15 RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 34 (2008.) UDK 811.163.42´371.3 Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 15. IX. 2008. Prihvaćen za tisak 30. X. 2008. Goranka Blagus Bartolec Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb gblagus@ihjj.hr LEKSIČKE FUNKCIJE KAO POKAZATELJI ZNAČENJSKIH ODNOSA U KOLOKACIJSKIM SVEZAMA HRVATSKOGA JEZIKA U radu se na primjerima kolokacijskih sveza 1 hrvatskoga jezika analiziraju leksičke funkcije koje je unutar svojega teorijskoga modela značenje – tekst razradio Igor Meljčuk. Na uzorku od desetak leksičkih funkcija koje pred- stavljaju opće značenjske modele primjenjive u svim jezicima opisuju se značenjski odnosi na osnovi kojih nastaju kolokacijske sveze, dakle, jezične jedinice koje po svojoj strukturi nadilaze razinu jedne riječi, tj. leksema. 1. Uvod Iako je Igor Meljčuk pripadnik moskovskoga semantičkoga kruga s kra- ja 60-ih godina 20. stoljeća, a poslije, odlaskom u SAD i Kanadu, dolazi u do- 1 Umjesto, u stranoj i domaćoj literaturi ustaljenoga naziva kolokacija, u radu će biti rabljen dvorječni naziv kolokacijska sveza kako bi se ograničio opseg sveza koje će biti analizirane. Na- ime, značenje je naziva kolokacija shvaćeno veoma široko i apstraktno, a općenito podrazumije- va susmještaj ili supojavljivanje riječi u sintagmatskom nizu (Ivir 1992/1993: 181). Mnogi auto- ri (Borić, Firth, Pritchard i dr.), kada raspravljaju o kolokacijama, najčešće polaze od mogućnosti jedne riječi da se na temelju svojega značenjskoga potencijala povezuje s drugim riječima. Isto- dobno, ne iznose kriterije koji na strukturnoj i semantičkoj razini jasno određuju kolokaciju kao jezičnu jedinicu koja se razlikuje od drugih nizova riječi na osnovi broja riječi, sintagmatske ili sintaktičke protežnosti te značenjskih obilježja. Upravo zbog takva apstraktnoga pristupa pojmu kolokacija, nameće se potreba uvođenja naziva kolokacijska sveza kako bi se razgraničile sve- ze (ili nizovi) riječi koje bi prema određenim formalnim i sadržajnim kriterijima mogle pripadati navedenoj skupini sveza u odnosu na sve druge sveze riječi koje su u jezikoslovlju više ili manje jasno definirane kao druge sveze riječi (frazemi, nazivi, onimi, slobodne sveze riječi, gramatičke sveze riječi). Nazivom kolokacijska sveza obuhvaćaju se ustaljene sveze riječi općega jezika u kojima dolazi do konkretizacije značenja pojedinačnih sastavnica koje tvore svezu.