BIOMEDICINSKA
ISTRAŽIVANJA
2020;11(1):78–85
UDK: 616-006:616.1
DOI: 10.5937/BII2001078P
78
www.biomedicinskaistrazivanja.mef.ues.rs.ba Godište 11 Jun 2020
Za praksu
Kardioonkologija - novi izazov u kliničkoj praksi
Slađana Popović
1,2
,
Srđan Popović
1,2
,
Nikolina Dukić
1,2
,
Jelena Vladičić-Mašić
1
,
Olivera Čančar
1,2
1
Univerzitetska bolnica Foča, Centar za
Internu medicinu, Republika Srpska,
Bosna i Hercegovina
2
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski
fakultet, Foča, Republika Srpska,
Bosna i Hercegovina
Primljen – Received: 06/11/2019
Prihvaćen – Accepted: 05/06/2020
Adresa autora:
Viši asistent, Slađana Popović, Mr sc. med.
Principova 11, 73300 Foča
sladjanacosovic@gmail.com
Copyright: ©2020 Popović S, et al. This is an Open Ac-
cess article distributed under the terms of the Creative
Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0)
license.
Kratak sadržaj
Svjedoci smo svakodnevnog povećanja broja oboljelih od malignih bolesti,
a zbog napretka savremene onkološke terapije povećava se i broj preživje-
lih liječenih od malignih bolesti. Broj godina preživljenja nakon završene
onkološke terapije je iz dana u dan sve veći, pa se maligna oboljenja iz ka-
tegorije terminalnih bolesti prevode u “hronične bolesti”. U ovoj specifč-
noj grupi bolesnika, sada se povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih
bolesti. Novi izazov za kardiologe budućnosti će svakako biti liječenje ove
grupe bolesnika. A sada se postavlja pitanje kardiološkog pristupa u liječe-
nju onkoloških bolesnika. Na kardiologu je procjena i prevencija rizika na-
stanka kardiovaskularnih komplikacija kod onkološkog bolesnika u odnosu
na njegovo preegzistentno stanje, kao i na vrstu primijenjene specifčne
onkološke terapije, njegovo dalje praćenje tokom terapije i nakon završe-
ne terapije. Ovo sve implicira da je neophodno stvaranje kardioonkoloških
timova u našim ustanovama koje se bave liječenjem ove grupe bolesnika.
To svakako dovodi i do potrebe za edukacijom iz nove oblasti koja je inter-
sekcija dvije kliničke discipline, tj. kardiologije i onkologije, i posebna edu-
kacija kardiologa o svim vrstama hemioterapije i njihovim potencijalnim
kardiotoksičnim efektima. Sa druge strane onkolog mora biti obučen da
prepozna bilo kakve rane znakove i simptome kardioloških komplikacija
primijenjene terapije i da zatraži dalje kardiološko zbrinjavanje bolesnika.
Cilj ovog revijalnog članka je da pomogne u svakodnevnoj praksi doktorima
koji liječe ovu grupu bolesnika i da ukaže na potrebu multidisciplinarnog
pristupa i stvaranja kardioonkološkog tima za sveobuhvatni, integrativni
pristup kompleksnom, kardioonkološkom bolesniku.
Ključne riječi: kardioonkologija, kardiotoksičnost, rak, antraciklini, trastu-
zumab, hemioterapija, radioterapija, ultrazvuk
Uvod
Kardioonkologija se može defnisati kao interdisciplinarna grana koja se od nedavno razvija u okvi-
ru kardiologije sa ciljem da redukuje kardiovaskularni morbiditet i mortalitet, i poboljša kvalitet ži -
vota kod osoba lijeenih/izlijeenih od malignih bolesti. Broj uspješno lijeenih od malignih bolesti
se svakodnevno povećava zahvaljujući napretku terapije u onkologiji. Takoe, kako meu starim
lijekovima od ranije poznatim i sa poznatim kardiotoksinim efektom [1], i nova imunološka tera-
pija ne može izbjeći izvjesnu kardiotoksinost i tada je upitna potencijalna dobit od primjene novog
lijeka naspram njegove znaajne nekad i fatalne kardiotoksinosti [2]. Ali je jasno da su neki proto-
koli hemioterapije manje, a neki više toksini za miokard. I ono što predstavlja problem je svaka-