112 UDK: 821.411.21.09-31Sa’dawi, A. Izvorni naučni rad Mirza SARAJKIĆ Toposi smrti u savremenom iračkom romanu KLJUČNE RIJEČI: irački roman, smrt, goli život, rat, tanatopolitika, logor , Ahmad Sa’dawi, Šakir Nuri Ovaj rad pruža uvid u književno predstavljanje stanja u Iraku nakon američke invazije s posebnim osvrtom na topose smrti. Ratna apokalipsa dodatno je smrvila zemlju koja je godinama bila pod Sadamovom diktaturom. Doslov- no razaranje zemlje i društva na paradoksalan je način uzrokovalo buđenje i afirmaciju romana, književnog žanra koji je uglavnom bio pod partijskim embargom ili je nastajao u egzilu. Ahmad Sa’davi i Šakir Nuri istaknuti su romanopisci koji su fikcijom pokušali rekonstruirati mučnu stvarnost i pro- store smrti savremenog Iraka. U njihovim romanima, Frankenštajn u Bag- dadu i Luđaci logora Bucca, predočava se nova geografija gole egzistencije i tanatopolitike kao normi života. Nadalje, navedeni romani propituju frakture domovine kroz Foucaultovu perspektivu narativnih i formalnih heterotopija biomoći, te u perspektivi Agambenovog koncepta golog života. Lik bagdad- skog Frankenštajna ili Bezimenog simbolizira novog iračkog natčovjeka ili unaprijeđenu verziju Homo sacera, a logor se pokazuje idealnom paradigmom tanatopolitičke mimikrije i simboličkog poretka 21. stoljeća. Savremeni Irak: (p)osuđena i okrnjena zemlja Pero je obična motka kojom se mjeri vodostaj. Vodostaj zla u svijetu. Vodostaj očaja u duši. Marko Vešović, Poljska konjica Otvaranje novog milenija na prostoru Iraka obilježeno je slikama raza- ranja i ubijanja koje ne prestaju ni nakon skoro dvije decenije. Slika Georga Busha Jr kao osvajača drevnog Babilona upečatljiv je oksimoron izrastao iz mora nedužnih iračkih žrtava. Ovaj oksimoron znakovito ukazuje na još je- dan, po riječima Tariqa Alija, “zloslutni početak” povijesti iraka (Ali 2004: 172). Zanimljivo je koliko je povijesnog, mitskog, pa i književnog imaginarija