63 UDK:159.942:616.89 Originalni naučni rad doi: 10.19090/pp.2016.1.63-81 VALIDACIJA SRPSKE ADAPTACIJE UPITNIKA EMOCIONALNE REGULACIJE (ERQ) 2 Cilj ovog istraživanja je provera validnosti srpske adaptacije Upit- nika emocionalne regulacije (Emotion Regulation Questionnaire – ERQ: Gross & John, 2003). ERQ počiva na Grossovom Proce- snom modelu nastanka emocija prema kojem regulacija emocija može nastati pre i posle javljanja emocionalnog odgovora. Ovim upitnikom se mere dve strategije emocionalne regulacije: Kogni- tivna preformulacija (KP) koja se dešava pre nego što se emoci- onalni odgovor razvije i odnosi se na reinterpretaciju emocionalno pobuđujuće situacije, i Emocionalna supresija (ES) koja se odnosi na regulaciju već nastalog emocionalnog odgovora. U prvoj studiji je, na uzorku od 623 ispitanika iz opšte populacije (35.5% muških, prosečna starost 27.97), proveravana faktorska struktura upitnika ERQ. Konfrmatornom faktorskom analizom je kao najbolji izdvojen model koji pretpostavlja dva faktora – ES i KP, s tim što je za KP pretpostavljena bifaktorska struktura. Pokazano je da se deo vari- janse KP može pripisati efektu metoda koji više potiče od ajtema koji se odnose na preformulaciju pozitivnih emocija. U drugoj studiji, na uzorku od 223 studenata, proveravana je divergentna validnost skala ERQ-a preko korelacija sa osobinama ličnosti HEXACO mo- dela i sa dimenzijama afekta. Ispitane su korelacije i sa sirovim sko- rovima ERQ-a i sa skorovima koji su parcijalizovani u odnosu na metodski efekat. Iako su korelacije sa parcijalizovanim skorovima nešto više, generalno nema razlika u njihovoj značajnosti, odno- sno efekat metoda je praktično zanemarljiv. Emocionalna supresija ostvaruje negativnu povezanost sa Emocionalnošću, Ekstraver- zijom i Pozitivnim afektom, a Kognitivna preformulacija ostvaruje pozitivne veze sa Ekstraverzijom i Pozitivnim afektom, a negativne sa Negativnim afektom, čime je potvrđena validnost skala ERQ-a. Ključne reči: emocionalna regulacija, ERQ, kognitivna preformu- lacija, emocionalna supresija 2 Rad je nastao u okviru projekta Ministarstva prosvete, nauke i teh- nološkog razvoja „Nasledni, sredinski i psihološki činioci mentalnog zdravlja” (ON179006). Stanislava Popov 1 Medicinska škola Zrenjanin Bojan Janičić Bojana Dinić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu 1 Adresa autora: stanislava.popov@gmail.com. Primljeno: 02. 03. 2015. Primljena korekcija: 15. 05. 2015. Prihvaćeno za štampu: 20. 05. 2015. PRIMENJENA PSIHOLOGIJA, 2016, Vol. 9(1), STR. 63-81