Copyright © 2020 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana – All rights reserved 85 S o c i o l o g i j a i p r o s t o r DOI 10.5673/sip.58.1.4 UDK 316:001(497.5) Izvorni znanstveni rad Znanstvena pismenost i stavovi prema znanosti u Hrvatskoj Adrijana Šuljok Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska e-mail: adrijana@idi.hr SAŽETAK U ovome radu propituju se međuodnos znanstvene pismenosti i stavova javnosti prema znanosti u Hrvatskoj te njihove sociodemografske odrednice. Istraživanje je provedeno metodom osobnog anketiranja u sklopu omnibus istraživanja na reprezentativnom višeeta- pnom stratificiranom uzorku od 1000 stanovnika RH. Zaključci ove studije ukazuju na nisku razinu znanstvene pismenosti, ali i dalje pretežno pozitivne stavove prema znanosti, s nekim naznakama retradicionalizacije. Nalazi ukazuju i na postojanje značajne, ali slabe veze između razine znanstvene pismenosti i (pozitivnih) stavova prema znanosti, što je u skladu s nalazima inozemnih istraživanja. Ključne riječi: javno razumijevanje znanosti, znanstvena pismenost, stavovi prema znanosti, model deficita. 1. Uvod Prva istraživanja odnosa znanosti i javnosti u svijetu javljaju se u drugoj polovici 20. stoljeća, ali se tek osamdesetih godina intenziviraju i institucionaliziraju pod zajed- ničkim nazivom javno razumijevanje znanosti (engl. public understanding of science). Tema (međuodnosa) znanstvene pismenosti i stavova prema znanosti, kao dio javnog razumijevanja znanosti, i dalje izaziva veliki interes ne samo znanstvenika nego i druš- tva jer je riječ o pitanju koje ima višestruke (znanstvene, socioekonomske te političke) implikacije. Većina razvijenih zemalja uključila je znanstvenu kulturu, pismenost ili javno razumijevanje znanosti 1 kao jedan od ciljeva i principa svoje znanstvene i teh- 1 Burns i sur. (2003.) upozoravaju da se termini „javno razumijevanje znanosti“, „znanstvena pisme- nost“ ili „znanstvena kultura“ često pogrešno rabe kao sinonimi. Korištenje različitih termina, odnosno terminološka neujednačenost i nejasnoća u ovom istraživačkom području, kada se za iste pojave koriste različiti nazivi i obrnuto, dijelom je rezultat činjenice da je javno razumijevanje znanosti (engl. public understanding of science – PUS) mlado istraživačko područje, ali i „pokret“, odnosno oblik mobilizacije znanstvenika.