UDK 811.163.42’373.21(Makarska) Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 12. XII. 2012. Prihvaćen za tisak 25. III. 2013. DOMAGOJ VIDOVIĆ Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb dvidovic@ihjj.hr POGLED U TOPONIMIJU MAKARSKOGA PRIMORJA U ovome se radu obrađuje oko 650 toponimskih različnica u Makarskome pri- morju. U prvome se dijelu rada iznosi kratak povijesni pregled razvoja naselja. U drugome se dijelu ukratko raščlanjuje postanje temeljnih ojkonima na obra- đenome području. Središnji dio rada zauzima značenjska obradba toponima. Završno je poglavlje posvećeno jezičnim slojevima koji su se odrazili u mje- snoj toponimiji, od najstarijega predrimskog, preko supstratnoga dalmatskog i temeljnoga (i najzastupljenijega) hrvatskoga do adstratnoga mlađega roman- skog i turskog sloja. 1. Uvod Makarsko primorje smješteno je u središnjem dijelu dalmatinskoga priobalja, na južnim padinama Biokova te se prostire od Dubaca u Brelima do Baćine, koju se danas drži dijelom Neretvanske krajine iako crkveno i danas pripada Makar- skomu dekanatu. 1 To je područje bilo naseljeno još u pretpovijesti, a Makarska se biskupija spominje na solinskome pokrajinskom crkvenom saboru 533. godine. Na području Makarske biskupije nalazila su se i dva antička grada: Biston (hrvat- ski se lik Bast spominje 1434. godine) i Muccurum (hrvatski se lik Makar spomi- nje u povijesnim vrelima od 1434. godine). Dolaskom Hrvata Makarsko primorje postaje dijelom Neretvanske kneževine (Poganije), a u 10. stoljeću naziva se Ma- ronijom ili Marijanijom (Primorjem) te Krajinom, a njezini stanovnici Morjani- ma. Konstantin Porfirogenet navodi četiri utvrđena grada u Neretvanskoj kne- ževini: Makar, Brela (Berullia), Ostrog (pod imenom Zaostrog naselje se spomi- 1 Ime Makarsko primorje nekoć je pak obuhvaćalo područje od Rogoznice do ušća rijeke Ne- retve kod Ploča, a obuhvaćalo je i područje stare župe Pasičina (danas je središte župe u Staševici) u Zabiokovlju (usp. Ujdurović 2002: 210). Pridjev makarski makrotoponimu je dodan razmjerno ne- davno radi lučenja navedenoga područja od ostalih hrvatskih „primorja“. Slično je i s Dubrovačkim primorjem koje se u Dubrovačkoj Republici također nazivalo isključivo Primorjem. FOLIA ONOMASTICA CROATICA 21 (2012) 207 Vidovic_03.indd 207 Vidovic_03.indd 207 19.5.2013 20:28:28 19.5.2013 20:28:28