ISSN 1330-7142 UDK = 633.63:631.454; 633.63:632.954+631.4 UTJECAJ GNOJIDBE I PRIMJENE HERBICIDA NA BIOGENOST TLA I ELEMENTE PRINOSA ŠEĆERNE REPE A. Kristek, Suzana Kristek, Manda Antunović Original scientific paper Izvorni znanstveni članak SAŽETAK Postavljeni su dvogodišnji pokusi sa šećernom repom na dva lokaliteta: akovo (lesivirano pseudooglejeno tlo) i Osijek (lesivirano semiglejno tlo). Tla su pokazivala kiselu reakciju sredine (pH KCl 4,9 – 5,4) i nizak sadržaj humusa (1,3–1,6%). Cilj rada bio je istražiti mogućnost korištenja karbokalka – presanog saturacijskog mulja (30% CaO) 30 t/ha i stajskog gnoja 40 t/ha u popravljanju utvrđenih nepovoljnih svojstava tla, povećanju biogenosti tla, kao i kvalitativnih promjena mikroorganizama – u pravcu povećanja aerobne, neutrofilne mikropopulacije. Nadalje, želio se istražiti utjecaj dobivenih promjena na suzbijanje korova te na prinos i kvalitetu šećerne repe. Korovi su uništavani herbicidima u jednom navratu punom dozom, malim dozama u više navrata te okopavanjem. Vrsta korova, njihov broj i masa utvrđeni su na 1 m 2 u drugoj dekadi srpnja. Rezultati istraživanja pokazuju da je primjenom karbokalka povećan pH KCl na 7,12 – 7,18, primjenom stajskog gnoja humus na 1,73–1,95%, što je dovelo do promjene sastava zemljišne mikroflore u pravcu povećanja broja bakterija, aktinomiceta, kao i aerobnog asimbiotskog fiksatora dušika - Azotobacter chroococcum. Dominantni korovi bili su: Ambrosia artemisiifolia L., Polygonum persicariae L., Amaranthus retroflexus L. i Echinochloa crus galli L. Ukupan broj korova bez zaštite iznosio je prosječno 83,2 korova/m 2 , a masa 4012 g. Okopavanjem je broj korova smanjen na 2,9 korova/m 2 - mase 111 g, primjenom herbicida u više navrata na 6,3 korova/m 2 – mase 294 g, dok je najlošiji rezultat pri uništavanju korova dala varijanta primjene herbicida odjednom (9,1 korova/m 2 , odnosno 534 g). Varijante primjene herbicida u malim dozama dale su i viši prinos korijena (48,5 t/ha) od jednokratne primjene (45,1 t/ha), ali je okopavanjem ostvaren najviši prinos korijena (50,8 t/ha) i šećera (6,2 t/ha). Primjenom karbokalka vrlo je značajno povećan prinos korijena te značajno prinos šećera u odnosu na kontrolu. Ključne riječi: šećerna repa, zemljišni mikroorganizmi, karbokalk, stajski gnoj, herbicidi UVOD Šećerna repa zahtijeva strukturna, duboko obrađena tla, bez zbijenih horizonata. Tla s izrazitim teksturnim deformacijama i zbijenim slojevima nisu pogodna za proizvodnju šećerne repe. U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji najveći utjecaj na strukturu tla ima nedovoljna upotreba organskih gnojiva, korištenje teške mehanizacije, obrada pri nepovoljnoj vlažnosti tla, nepravilan sistem obrade i slično. Zbijenost tla, prema Hacić (1992.), daje pečat kompleksu fizičkih svojstava tla, kao što su vodni, zračni i toplinski režim te biološka aktivnost. Zbog zbijenosti dolazi do ograničenog razvoja korijenovog sistema sa svim štetnim posljedicama koje ga prate. Neke od njih su nedostatak kisika, pojava toksičnih reduciranih minerala i organskih spojeva, procesi anaerobne i usporene razgradnje organske tvari, loš toplinski režim, pojava biljnih bolesti i drugo. U dijelu godine zbijeni horizonti uvjetuju stagnaciju vode u rizosferi, što potencira anaerobne uvjete i povećava štetne posljedice. Zbijenost tla sigurno je jedan od uzroka opadanja prinosa. Ona u proizvodnji šećerne repe dovodi do niza neželjenih posljedica, kao što su račvanje i skraćivanje korijena, smanjivanje težine i kvalitete repe (Kristek, 1981.a, 1981.b). Na strukturu tla, a zatim i razvoj repe, pored ostalog, velik utjecaj ima zaliha humusa i sadržaj kalcija. U pogledu količine humusa, šećernoj repi odgovaraju srednje do jako humusna tla (2 – 4 % organske tvari). Zasićenost kalcijem je značajna za formiranje dobre i stabilne strukture, a time i povoljnog vodozračnog odnosa u tlu. Nasuprot kalciju, prisutnost ________________ Dr .sc. Andrija Kristek, red. prof., dr. sc. Suzana Kristek, doc., dr. sc. Manda Antunović, izv. prof. – Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, 31 000 Osijek