335 Zrinka Blažević: Na pragu: nacrt emocionološke ksenologije Zrinka Blažević Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Na pragu: nacrt emocionološke ksenologije Polazeći od prakseološke definicije prostora luke kao složenog društvenog prizorišta koje ine ljudi, artefakti, živi organizmi i stvari (Theodore Schatzki), moglo bi se ustvrditi da luka predstav- lja privilegirano mjesto susreta sa stranim. Stoga će u konceptualnom fokusu ovoga rada biti pro- storna metafora praga koja označava istodobnu uključivost i isključivost koje su karakteristične za prostor luke. Pozivajući se na teze njemakog filozofa Bernharda Waldenfelsa, pokušat će se pokazati da liminalnost luke proizvodi posebnu vrste emocionalne i afektivne uznemirenosti od- nosno patosa koju uvijek izaziva susret sa stranim. S osloncem na teorijske uvide fenomenologije stranog, historijske prakseologije, historije emocija i historije osjeta, nastojat će se potom osmi- sliti nacrt emocionalne ksenologije kao mogućeg heuristikog modela za istraživanje posebnih afektivnih i emocionalnih stanja koje unutar kontaktnih zona izaziva susret sa stranim. Naime, jedino ispitujući meudjelovanje izmeu ljudskog, prirodnog i materijalnog okoliša može se ocrtati složeni emocionalni ekosistem poput luke u svim njegovim kognitivnim, emocionalnim i osjetilnim dimenzijama. Iz toga proizlazi zaključak da bi se dinamika susreta sa stranim koja se događa u luci kao svojevrsnom pragu mogla iščitati kao „sen-zacija”, kreativni patos koji zahtjev stranoga utiskuje u naše tjelesno iskustvo. Na koncu, predloženi heuristiki model ispitat će se na primjeru analize opisa splitske luke iz sedamnaestostoljetnog putopisa Seyahatname poznatog osmanskog istraživaa Evlije Čelebije (1611-1684). P remda su posljednjih dvadesetak godina fenomeni prostorne liminalnosti i kulturnih susreta uživali privilegirani status u okviru postkolonijalnih studija i studija granice (Border Studies), njihova su fenomenološka obilježja i emocionalni uinci ostali istraži- vaki prilino zapostavljeni. No odnedavno su ti problemi privukli pozornost istraživaa prakseološke i materijalističke orijentacije u čijem je znanstvenom fokusu rekurzivna i relacijska analiza diskurzivnih, materijalnih, praktinih i emocionalnih dimenzija kontak- tnih zona. 1 1 Temat časopisa Journal of Postcolonial Writing posvećen kritikim revizijama „liminalnih koncepata” poput „praga”, „Trećeprostora” itd. zorno ilustrira spomenuti trend unutar postkolonijalnih studija. Stoga u kritikom otklonu prema teorijskoj tradiciji koju su inaugurirali Arnold van Genepp, Victor Turner i Homi Bhabha, nova generacija postkolonijalnih teoretiara zagovara nijansiranije razumijevanje i tumaenje „liminalnih koncepata” i to ponajprije s osloncem na teorijske zasade prakseološkog i materijalističkog obrata. Usp. Janet Wilson – Da- ria Tunca (2014),” Postcolonial thresholds: Gateways and borders”, Journal of Postcolonial Writing, 51/1, 1-6, DOI: 10.1080/17449855.2014.988434. Sline epistemološke tendencije opažaju se i u okviru kritikih studija granica (Critical Border Studies). Konceptualizirajući granicu kao prag odnosno „nestabilno poprište materijali- zacije procesa trajnog iskljuivanja” i „funkcionalistikih fantazija potpune kontrole nad tijelima i prostorima”, kritiki studiji granica ukazuju na važnost kako prostorne i materijalne tako i tjelesne dimenzije granica. Usp. Carlo Minca – Nick Vaughan-Williams, „Carl Smitt and the Concept of the Border”, u: Noel Parker – Nick Va- ughan-Williams (ur.), Critical Border Studies: Broadening and Deepening the ‘Lines in the Sand’ Agenda, New York: Routledge, 2014, str. 30-46.