STRU Č NI Č LANAK © 2010 Fakultet za sport i turizam, Novi Sad. TIMS Acta 4, 26-32 _____________________________________________________________________________________ DVE STRANE GLOBALIZACIJE: ISTOST VS. RAZNOVRSNOST Tomka G Departman za turizam, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad Sažetak Globalizacija je proces ekonomskog, kulturološkog i tehnološkog povezivanja i približavanja kompanija, zemalja i kontinenata radi ostvarivanja profita, uspostavljanja saradnje i drugih razloga. Rezultat povezivanja može biti srastanje u jedinstvenu celinu ili približavanje uz zadržavanje svih različitosti. U prvom slučaju, neželjeni efekat je često gubitak kulturnog nasleđa, rast siromaštva i kulturna, ekonomska i politička dominacija jedne sile, odnosno istost. Upravo ovakav pogled na globalizaciju je u naučnoj javnosti dominantan. Međutim, proces koji se kao reakcija istovremeno odvija je proces bujanja novih kultura, poslovnih modela, tehnoloških izuma i društvenih pokreta koji za efekat imaju nezapamćen rast najrazličitijih ideja i vrednosti, odnosno raznovrsnost. U radu, sukobljena su ova dva pogleda na globalizaciju. Ključne reči Globalizacija, Hegemonija, Siromaštvo, Internet, Masovni mediji, Novi poslovni modeli TIMS Acta (2010) 4, 26-32 ____________________________________________________________________________ Uvod Dug, višemilenijumski razvoj ljudske misli oblikovane u nauke, religije i umetnosti pokazuje nam da, od najsitnijih čestica do najkrupnijih planetarnih sistema, čitav univerzum pokreću dve večno suprotstavljene sile - sile privlačenja i razdvajanja. Ove sile, u svojim mnogostrukim pojavnim oblicima, zaslužne su za svako stanje kao i svaku promenu koja mu se suprotstavlja. Zbog ovih sila zvezde i planete, mora i kopna, kamen i voda, atomi i protoni nastaju i nestaju, postaju veličanstvene kreacije i nestaju bez traga. U fizičkom svetu ove sile su lakše merljive, time i dokazive i viševekovnim istrajnim radom naučnika precizno su označene - sile gravitacije, fuzije i fisije, centripetalna i centrifugalna sila, magnetna sila... Iako su drugačije prirode, i još uvek sa manje ili više uspeha izbegavaju klasifikaciji i merenju, ove sile postoje i u društvenoj sferi i na nivou ličnosti. One su, slično prethodnim, zaslužne za nastanak i nestanak političkih i ekonomskih sistema, nacija i država, porodica i zajednica. Odnos sila privlačenja i razdvajanja predstavlja delikatnu igru čije su posledice podjednako delikatne - balans i disbalans. Konstantnom alternacijom prevlasti jedne nad drugom, ove sile kreirale su kroz istoriju fascinantne sinusoide uspona i padova, kretanja i stajanja, stvaranja i razaranja. Svaka misao o apsolutnoj i trajnoj dominaciji samo jedne od sila, potpuna je iluzija i vreme je sa neumoljivom odlučnošću razbija. Sa nestankom iluzije nestaju i kreacije u koje smo bili spremni da poverujemo. Ogromni planetarni sistemi, ali i ogromne vojne i političke imperije, transnacionalne kompanije i društveni pokreti nestaju da bi se raspršili u neuhvatljivo mnoštvo spremno da se iznova, na drugačiji način, prema drugačijem scenariju, spoji u novu smislenu celinu. Ovaj proces, čini se, odvija se oduvek i svaka misao o njegovom prestanku osuđena je na odlučnu sumnju. Istorija nas uči da je svaka civilizacija imala svoj uspon, vrhunac i pad. Na pobedničkom tronu smenjivali su se robovi i “slobodni”, “nedodirljivi” i uzvišeni, civilizovani i “varvari”. Na bezbroj primera možemo videti upornost ovih zakona koji su poput točka sreće stalno iznova konfigurisali političke i vojne mape, uzdizali i slamali, pokoravali i oslobađali. Što je jedna sila postajala jača, to je jača bila i sila koja joj je suprotstavljena i samo je čekala grešku, momenat za napad, i čitav proces (r)evolucije mogao je opet da počne. Rimska imperija pala je pod težinom sopstvenog izuma - državnog aparata - i pokorili su je, u civilizacijskom smislu, nesumnjivo nazadni narodi, “varvari”, koje je vekovima sa sigurnošću pokoravala i osvajala. Britanska imperija je u nekoliko navrata doživela poraz od strane podčinjenog stanovništva. Sudbina kolonizatora u Aziji i Africi, gotovo bez presedana, pokazuje isti zakon. U ovom radu, cilj je da se matrica sukobljenih sila, koja je predstavljena, upotrebi kao okvir za posmatranje procesa globalizacije, odnosno procesa razvoja savremene, globalne kulture. Globalizacija se prečesto pojednostavljuje i jednoznačno određuje, kao zlo ili dobro, kao da ili ne. Stav autora je da procesi koji se odvijaju na globalnom nivou nisu toliko jednostavni i izbor samim tim nije ni blizu toliko lak. Najpre, globalizacija je proces koji u sebi sadrži čitav niz podprocesa. Potom, globalizacija kao kompleksna pojava pokreće čitav niz drugih pojava (analogno igri prethodno pominjanih sila) i ozbiljna analiza savremene kulture mora da uključi i te, možda još uvek ne