N. Grujić: Incomplete list of vascular flora of Zvečan hill, Kosovo and Metohija Based on the collected herbarium material the existence of 161 taxa grouped into 46 families has been proven in the area of Zvečan hill. The material was collected in the period spring-autumn 2018. The most numerous family is Fabaceae with a total of 21 taxa. Families Lamiaceae and Asteraceae are present with 19 species each. This list completely excludes order Poales. Nikola Z. Grujić Nepotpuna lista vaskularne flore brda Zvečan, Kosovo i Metohija UVOD Zvečan je istovremeno naziv brda koje se uzdiže iznad Kosovske Mitrovice, na čijem se vrhu nalazi tvrđava Zvečan, a u podnožju sa severne strane se nalazi naselje Zvečan. Brdo Zvečan je zapravo ugašena vulkanska kupa visine 800 m. Izgrađena je od dacita i dacitskih tufova, poput brojnih vulkanskih kupa na Rogozni, a postoje i slični oblici u izlivima riolita u dolini Ibra (Jakšić & Belij, 1995). U neposrednoj blizini brda, tačnije u njegovom podnožju nalaze se rafinerija i metalurgija olova Rudarsko-metalurško-hemijskog kombinata Trepča koje nisu u proizvodnji od 2000. godine. Nedaleko odatle nalaze se industrijska deponija ,,Gornje polje'' i flotacijska deponija ,,Žarkov potok''. Tokom svoje istorije, zvečanska šuma je često bila pod antropogenim uticajem. U prilog tome govori sama starost Zvečanske tvrđave koja se smatra jednim od najstarijih gradova prednemanjićke Srbije i srednjevekovne Srbije, iako se prvi put pominje tek u XI veku. Pošto je tvrđava koja se sastojala iz gornjeg i donjeg grada zauzimala znatan deo brda, a granični delovi grada su morali biti pregledni zbog sigurnosti, ne možemo govoriti o zvečanskoj šumi u periodu cvetanja ovog grada. O aktivnosti u gradu govori i činjenica o postojanju kovnice novca u srednjevekovnom Zvečanu. Zahvaljujući svom položaju, i pogledu sa vrha zvečanskog brda koji gleda i preko 200 km, grad je funkcionisao do početka XVII veka kada je usled nestanka većine neturskog stanovništva izgubio strateški značaj, ali je opet kratko naseljen krajem istog veka tokom prodora Srba i Austrijanaca do Skoplja u Bečkom ratu, nakon čega definitivno biva napušten. Za sve ovo vreme jedino je verovatno da je neki oblik šume postojao na istočnoj strmoj strani. Tokom XVIII i XIX veka zvečansko brdo je postalo divlje, tako da je na početku XX veka Zvečansko brdo pokriveno šumom. Međutim, već 1927. godine se formira ,,Trepča'', 1940. je izgrađena i topionica olova, a 1972. godine dimnjak visine 306 m. Formiranjem ,,Trepče'' krenulo je krčenje zvečanske šume za potrebe industrije i industrijskog naselja. Najintezivnije je krčena tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu. Najzad, na osnovu rešenja Zavoda za naučno proučavanje spomenika kulture Narodne republike Srbije iz 1947., tvrđava Zvečan (a time i gotovo celo brdo) okarakterisana je kao kulturno dobro od izuzetnog značaja i stavljena pod zaštitu. Poslednjih decenija usled teških političkih i socijalnih okolnosti, prirodna brda Zvečana je ugrožena. Iako je paljenje livada i strnjike zakonski zabranjeno, u praksi se dešava svake godine uz intervencije vatrogasaca. Veliki problem može predstavljati i širenje naselja Zvečan i Mali Zvečan. Prostor Balkanskog poluostrva je jedan od centara biodiverziteta, te je Srbiju odlikuje velika genetička i specijska raznovrsnost. Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode Srbije na teritoriji Republike Srbije je do sada ustanovljeno blizu 4000 taksona vaskularne flore, od cega su oko 600 balkanski endemiti, a oko 60 je lokalnih endemita. Prostor Zvečana i bliže okoline u daljoj prošlosti nije bio interesantan za botaničare, verovatno i zbog teške industrije u ovom kraju koja je funkcionisala do 2000. godine. Deljnije o ranijim botaničkim istraživanjima na području severnog Kosova i Metohije može se pronaći u doktorskoj disertaciji ,,Serpentinska flora kosovskog dela Ibarske doline (Prodanović 2007). U novije vreme za prostor severa Kosova i Metohije imamo više podataka (Prodanović et al., 2004; Prodanović et al., 2008; Prodanović et al.,2010; Krivošej & Prodanović, 2011; Prodanović et al., 2012; Prodanović et al., 2013; Krivošej et al., 2013; Prodanović et al., 2018). Prema podacima iz 2020. serpentinska flora Ibarske doline severnog Kosmeta broji 882 vrste svrstane u 83 porodice (Prodanović et al., 2020). Podaci iz 2017. godine govore da ruderalna flora Kosovske Mitrovice broji 444 taksona, što je 58 vrsta više u odnosu na period 1995.-1996. (Prodanović et al. 2016).